'Veliki' novac u banci drže i oni koji nemaju dovoljno za kupnju stana

Prema najnovijim podacima HNB-a, u Hrvatskoj ima 964 milijunaša, a njihova ukupna štednja premašuje 2,4 milijarde eura. U ukupnom broju štediša oni imaju udio od tek 0,03 posto, no u ukupnoj štednji njihov je udio gotovo 6,9 posto.

Po tim su podacima, krajem lipnja ove godine ukupno 3.299.342 građana u bankama imali štednju u iznosu od 35,2 milijarde eura.

Od ukupnog broja, najviše je građana, njih 1,7 milijuna ili oko 51,2 posto štediša u bankama imalo depozite do tisuću eura, a iznos na njihovim računima bio je nešto veći od 337 milijuna eura, što je u ukupnom iznosu štednje udio od 0,96 posto.

Nešto više od 685 tisuća hrvatskih građana ima štednju od tisuću do pet tisuća eura po vlasniku, a iznos njihove štednje je oko 1,7 milijardi eura. Udio tih građana u ukupnom broju štediša je oko 20,8 posto, a iznos njihove u ukupnoj štednji oko 4,9 posto.

Od pet do 10 tisuća eura štednje u bankama ima oko 288 tisuća građana (udio 8,7 posto), a njihov iznos štednje premašuje dvije milijarde eura (udio od oko 5,8 posto).

Udio građana koji imaju više od 10 tisuća, a manje od 100 tisuća eura depozita je oko 17 posto, a oni drže oko 49 posto ukupnih depozita.

Najzanimljivije je da više od 100 tisuća, a manje od milijun eura štednje ima 58 tisuća Hrvata, što je u ukupnom broju štediša udio od 1,8 posto, a iznos njihove štednje doseže gotovo 11,3 milijarde eura, što je udio od 32 posto ukupnih depozita.

100 tisuća eura više nije dovoljno ni za kupnju manjeg stana

Mediji su ove brojke odmah popratili s bombastičnim naslovima poput potpuno pogrešnih da 'samo dva posto Hrvata posjeduje trećinu hrvatskog bogatstva', jer imovinu neke osobe ne čini samo štednja odnosno saldo na bankovnom računu, do onih koji su te brojke iskoristili kao argument o velikom jazu između bogatih i siromašnih.

Taj jaz naravno postoji, i puno je veći nego prije pedeset godina, ali potpuno je pogrešno tih dva posto Hrvata koji na računima imaju više od 100 tisuća eura nazivati bogatašima. Iz jednostavnog razloga što Hrvati višak novaca najradije ulažu u nekretnine. Netko na računu može imati samo 10.000 eura, a istovremeno posjedovati nekoliko kuća, stanova i apartmana.

Među tih 58 tisuća građana, koji na računima imaju više od 100 tisuća eura, vjerojatno ima i onih koji uz štednju na banci posjeduju i nekretnine ili dionice ili oboje. Ali ima i jako puno onih kojima je ta štednja jedino što posjeduju.

Zapravo, mnogi na svojim računima imaju preko 100 tisuća eura samo iz jednog razloga – jer im taj iznos, koliko god se možda činio velik, više nije dovoljan ni za kupnju manjeg stana. Dakle, kada bi takvi imali puno više novaca, vjerojatno bi ih uložili u stan ili kuću i više ne bi bili među 'privilegiranih dva posto najbogatijih Hrvata'.