Istra je dala samo jednog kandidata i jednu predsjednicu Hrvatske
Superizborna 2024. godina u Hrvatskoj bit će okončana predsjedničkim izborima koji će održati u prosincu. Od osamostaljenja Hrvatske to će biti sedmi po redu izbori. Franjo Tuđman i Stjepan Mesić jedini su dužnost predsjednika države obnašali dva mandata. Nakon njih niti jedan predsjednik ili predsjednica nije uspio ponoviti mandat.
Ako HDZ idućih tjedana iz rukava ne izvuče nekog iznenađujuće dobrog predsjedničkog kandidata, Zoran Milanović mogao bi nastaviti stopama Tuđmana i Mesića i osvojiti još jedan mandat.
Jedini HDZ-ovac koji bi sigurno pobijedio Milanovića je premijer Andrej Plenković, ali ne vjerujem da bi se predsjednik HDZ-a upustio u to. Iako, bila bi to zanimljiva zamjena uloga. Nakon što je Milanović zaprijetio ostavkom na dužnost predsjednika i zamalo ušao u kampanju za premijera, sada bi mogao Plenković podnijeti ostavku na dužnost premijera i krenuti u kampanju za Pantovčak.
Iz HDZ-a svako toliko u javnost bacaju probne balone s raznim potencijalnim kandidatima, od Marije Pejčinović Burić, preko Ive Davora Stiera, Tome Medveda, Mire Gavrana do Olega Butkovića i drugih. Osobno mislim da bi najbolji kandidat, naravno kada bi on to htio, bio bivši ministar financija Zdravko Marić.
Osim Milanovića, do sada je kandidaturu istakla samo Marija Selak Raspudić, a možda među kandidatima bude i netko iz Istre. U dosadašnjih sedam predsjedničkih izbora samo je jednom bio kandidat iz Istre. Na izborima 2009. godine među 12 pretendenata za Pantovčak bio je i Damir Kajin. On je osvojio respektabilnih 76.411 (3,87 posto) glasova i bio je osmi po broju glasova među svim kandidatima. Na tim je izborima pobijedio Ivo Josipović, dobivši u drugom krugu više glasova od Milana Bandića. Službeni kandidat HDZ-a bio je Andrija Hebrang, ali su se za HDZ-ove glasove otimali i Miroslav Tuđman, Nadan Vidošević, Dragan Primorac i još neki.
Inače, na prvim demokratskim i neposrednim izborima 1992. godine bilo je osam kandidata. Dr. Franjo Tuđman pobijedio je već u prvom krugu s 56 posto glasova, a drugi po broju glasova bio je Dražen Budiša s 30,44 posto.
Na izborima 1997. neposredno nakon mirne reintegracije Vukovara i Podunavlja bila su samo tri kandidata. Tuđman je opet pobijedio u prvom krugu (61,41 %), Zdravko Tomac (SDP) osvojio je 21,53 posto, a Vlado Gotovac (HSLS) 17,56 posto glasova.
Na prvim izborima nakon Tuđmanove smrti 2000. godine bilo je devet kandidata, a u drugi krug ušli su Dražen Budiša (kandidat HSLS-a i SDP-a) i Stjepan Mesić (kandidat HNS-a, LS-a, HSS-a i IDS-a), koji je i pobijedio.
Pet godina kasnije Stjepan Mesić ponovo je izabran za predsjednika, u drugom krugu bio je bolji od Jadranke Kosor (HDZ). U prvom krugu bilo je čak 13 kandidata među kojima i egzibicionisti poput Ćire Blaževića, Ljube Česića Rojsa i odvjetnice Doris Košta. Najveće iznenađenje bio je poduzetnik iz SAD-a Boris Mikšić koji je osvojio čak 17,79 posto glasova. Mikšić je začetnik političkog populizma u Hrvatskoj, preteča Živog Zida, Mosta i Mislava Kolakušića.
Nakon pobjede na izborima 2009. godine, Ivo Josipović nije obranio mandat na izborima 2014. godine. Pobijedila ga je Kolinda Grabar Kitarović, a izbore ćemo pamtiti po samo četiri kandidata i Ivanu Viliboru Sinčiću, čiji je Živi zid nakon toga naglo skočio po popularnosti.
Ni Kolinda Grabar Kitarović nije uspjela obraniti mandat. Nju je na izborima 2019. godine pobijedio Zoran Milanović. Na tim izborima je bilo 11 kandidata, a treći po broju glasova bio je bivši predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro.
Iako je Istra do sada imala samo jednog kandidata na neposrednim predsjedničkim izborima, Istrijani se ipak mogu pohvaliti da su u povijesti hrvatske državnosti ipak dali jednog predsjednika, odnosno predsjednicu države. Naime, od 20. studenoga 1985. do 10. svibnja 1986. godine predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske bila je Ema Derossi Bjelajac, rodom iz Labina. Ona će biti upamćena i kao prva žena predsjednica u povijesti Hrvatske.
Dužnost predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske formalno je uvedena tek 1974. godine. Do tada su najviše nepartijske dužnosti (najvažnija funkcija ipak je bila predsjednik Saveza komunista Hrvatske) bile predsjednik Sabora SR Hrvatske i predsjednik Izvršnog vijeća Sabora (ekvivalent današnjem premijeru)
Prvi predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske bio je Jakov Blažević, a nakon njega tu su dužnost još obnašali Marijan Cvetković, Milutin Baltić, Jakša Petrić, Pero Car, Ema Derossi Bjelajac, Ante Marković, Ivo Latin i Franjo Tuđman, koji je do promjene Ustava 22. prosinca 1990. godine također obašao dužnost predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske.