Ako HDZ ponovo pobijedi na izborima dogodit će se nekoliko presedana
Nakon što je Jutarnji list objavio da je HDZ svoj Opći (izvještajni) sabor stranke, koji je trebao biti održan u lipnju, zakazao za 17. ožujka u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, sve je izvjesnije da će se redovni parlamentarni izbori održati u svibnju ove godine.
Ako na njima ponovo pobijedi HDZ-a, dogodit će se nekoliko presedana kada je o hrvatskoj politici riječ.
Prvi put u povijesti hrvatske demokracije dogodit će se da jedna politička stranka vlada tri mandata za redom. To se nije dogodilo ni u Tuđmanovo vrijeme. Njegov HDZ pobijedio je u kolovozu 1992. godine, na prvim izborima održanim nakon međunarodnog priznanja Hrvatske, te potom na izborima održanim nakon vojno-redarstvene akcije Oluja, u listopadu 1995. godine. Na prvim idućim izborima nakon toga, 3. siječnja 2000. godine, HDZ je poražen.
Andrej Plenković je s osam godina mandata već sada najdugovječniji hrvatski premijer. Ivo Sanader je drugi po stažu sa pet i pol godina mandata, a po četiri godine odradili su Zoran Milanović, Ivica Račan i Zlatko Mateša.
Ako ponovo pobijedi, Plenković će postati dugovječniji vladar i od Franje Tuđmana koji je Hrvatskom vladao 'samo' devet i pol godina (od lipnja 1990. do prosinca 1999).
Ako ga usporedimo s vladarima Hrvatske u XX. stoljeću, Plenković će se, ako pobijedi i izdrži treći mandat do kraja, sa svojih 12 godina vlasti približiti kralju Aleksandru Karađorđeviću, koji je Hrvatskom vladao 16 godina (od 1918. do 1934.), još uvijek će znatno zaostajati za Josipom Brozom Titom koji je Hrvatskom posredno vladao 35 godina (od 1945. do 1980.), ali premašiti Jakova Blaževića koji je predsjednik SR Hrvatske bio 'samo' osam godina (od 1974. do 1982.).
Među premijerima zemalja članica EU, nakon skorog odlaska nizozemskog premijera Ruttea, od njega će dugovječniji biti samo Viktor Orban, koji je na čelu mađarske Vlade neprekidno od 2010. godine, a prije toga premijer je bio od 1998. do 2002. godine.
Izvan EU, dugovječniji od Plenkovića i dalje će biti Aleksandar Lukašenko (na čelu Bjelorusije od 1994. godine), Vladimir Putin (na čelu Rusije od 2000. godine), Recep Tayyip Erdogan (na čelu Turske od 2003. godine) i Aleksandar Vučić koji je na čelu Srbije, najprije kao premijer, a potom kao predsjednik, od 2014. godine.