Život Žarka Lauševića i raspad Jugoslavije imaju mnogo sličnosti  

16.11.2023 - 09:00
Život Žarka Lauševića i raspad Jugoslavije imaju mnogo sličnosti  

U Beogradu je 15. studenog u 63. godini života, nakon kraće i teške bolesti, preminuo glumac Žarko Laušević, jedna od najvećih zvijezda na izdisaju bivše države. Istog dana objavljena je vijest da je srpska avioprijevoznička kompanija Air Serbia, nasljednik nekadašnjeg JAT-a, u velikim financijskim problemima.

Iako ove dvije vijesti ničim nisu povezane, u njima je na simboličan način ispričana sudbina Jugoslavije, onakva kakva je bila i kakva je možda mogla biti.

Žarka Lauševića prvi smo put upoznali kao glumca u hit seriji 'Sivi dom', koja se na jugoslavenskim televizijama prikazivala 1986. godine. Osim Lauševića, u prvi plan tada je iskočio još jedan mladi glumac iz te serije – Branislav Lečić. Legendarni glumci iz stare garde, poput Bate Živojinovića, Borisa Dvornika i Ljubiše Samardžića u to su vrijeme već glumili dedeke i stričeke, stare profesore ili islužene policajce, i javnost je jedva dočekala nove mlade zvijezde – Lauševića i Lečića.

 

Životi ove dvojce glumaca također su oslikavali životne puteve mnogih postjugoslavena. Lauševiću je život 'prestao' 1993. godina kada je nakon svađe u jednoj podgoričkoj 'kafani' pištoljem upucao dvojicu i ranio jednog muškarca, a Lečić se brzo uklopio u novi sustav i čak dogurao do ministra kulture u Vladi Zorana Đinđića.

Godinu dana nakon 'Sivog doma' u kinima se pojavio 'Oficir s ružom' u kojem Laušević glumi grubog partizanskog oficira, koji dijeli stan sa zagrebačkom predratnom buržujkom koju glumi Ksenija Pajić. Laušević je za ulogu Petra dobio Zlatnu Arenu, a uloga Matilde zauvijek je obilježila (u pozitivnom smislu) Kseniju Pajić, jer je nakon toga trajno bila predodređena za uloge profinjenih dama.

Tajna uspjeha tog filma je što je na jedan suptilan način nagovještavao kraj tadašnjeg društvenog uređenja u SFR Jugoslaviji. Ljudi su već bili umorni od socijalističke hinjene jednakosti i uravnilovke i s nostalgijom su se prisjećali predratnog građanskog društva i gospoštine. U zraku se već osjećalo da takvo vrijeme ponovo dolazi i ljudima je sva ta gospoština bila uzbudljiva. Iz istog razloga zbog kojeg se partizan Petar zaljubio u buržujku Matildu, gledatelji diljem Jugoslavije zavoljeli su taj film.

Međutim, raspad Jugoslavije i prelazak na novo društveno uređenje za većinu građana Jugoslavije nisu bili tako romantični. Nažalost, ni ostatak Lauševićeva života nije bio takav. Zato u njegovom životu ima toliko sličnosti i simbolike s bivšom državom. I njegov život i život Jugoslavije, odnosno sedam država nastalih njenim raspadom, mogao je ići u sasvim drugom smjeru.

Da ne bude zabune, nemam nikakvih dvojbi da se Jugoslavija trebala raspasti, ali šteta što to nije učinjeno mirnim putem. To me opet dovodi na početak priče o poslovnom krahu Air Serbie. Da se SFRJ mirno razdružila moglo se sačuvati mnogo dobrih stvari koje je ona baštinila. Jedna od tih je zrakoplovna kompanija JAT, koja bi sigurno bila uspješna da je preživjela kao zajednička kompanija u vlasništvu svih sedam (ili manje) država, poput skandinavskog SAS-a ili češkog i slovačkog ČSA. Od ovih šest-sedam zrakoplovnih kompanija koliko ih sada ima na području bivše Jugoslavije, ne znaš koja je jadnija. (Foto: Antonio Ahel/PIXSELL)

Tweet