Problem terorizma i ilegalnih migracija ne rješava se na slovenskoj granici
Točno 294 dana nakon što su mještani s obje strane granice proslavili otvaranje vrata uz harmoniku, gulaš i pečenog odojka, policajci su ih ponovno zatvorili i zaključali usred noći, ali ovaj put bez harmonike, napisao je kolega Danijel Cvek iz Primorskih Novica, komentirajući odluku slovenskih vlasti o privremenoj suspenziji Schengena.
Slovensko-talijansku granicu ponovno čuvaju talijanski policajci, a granicu s Hrvatskom i Mađarskom slovenski policajci.
Iako je formalni razlog ponovnog uvođenja graničnih kontrola rastuća prijetnja od terorizma, pravi razlog suspenzije Schengena zapravo je povećani priljev migranata. No, kako zatvaranje granica zbog migranata baš i nije popularno, teroristički napad u Briselu svima je došao kao dobra izlika.
Stanovnici s obje strane hrvatske i slovenske granice s pravom su zabrinuti da ova mjera neće biti samo privremena (prema Schengenskom sporazumu suspenzija ne smije trajati dulje od dva mjeseca), a apsurdno je da će zbog ove mjere najviše trpjeti oni zbog čije je sigurnosti ona navodno uvedena – a to su obični građani, naročito oni koji iz raznih razloga svakodnevno moraju prelaziti hrvatsko-slovensku ili slovensko-talijansku granicu.
Teroristi ne prelaze granice, ni legalno ni ilegalno
Međutim, problem terorizma i ilegalnih migracija u EU sigurno se neće riješiti zatvaranjem unutarnjih granica i to iz nekoliko razloga.
Prvo, teroristi uglavnom ne prelaze granice, ni legalno ni ilegalno. Oni već godinama žive u nekoj od zemalja zapadne ili sjeverne Europe, mnogi su čak i rođeni u tim zemljama i velika većina njih ima državljanstvo tih zemalja. Terorizam u zemljama EU problem je tih zemalja, njihovih državljana, njihovih tajnih službi, a sve kao posljedica neselektivne imigracijske politike i višedesetljetne politike getoiziranja stranaca. Niti jedan teroristički napad u posljednjih dvadesetak godina nije se dogodio u Pragu, Budimpešti, Ljubljani ili Zagrebu. Stoga je zatvoriti hrvatsko-slovensku granicu zbog straha od terorizma totalno promašeno.
Uostalom, i u samoj zapadnoj Europi statistički je veća vjerojatnost da će, dok mirno šetate gradom, na vas automobilom naletjeti neki pijani ili obijesni vozač nego terorist. Na cestama EU 2022. godine poginulo je čak 20.640 osoba. Trebamo li zbog toga zabraniti svima da voze automobile? Za usporedbu 2021. godine u čitavoj EU bilo je 57 pokušaja terorizma u kojima je smrtno stradalo 12 osoba.
Drugo, ni problem ilegalnih migracija ne treba rješavati na talijansko-slovenskoj ili slovensko-hrvatskoj granici. Hrvatska je samo formalno vanjska granica EU jer njezini istočni susjedi (BiH, Crna Gora i Srbija), iako položajem duboko u Europi, još uvijek nisu članice EU. Stvarne jugoistočne vanjske granice EU (odakle stiže tzv. balkanska migrantska ruta) su grčko-turska i bugarsko-turska granica.
Dva načina ulaska ilegalnih migranata u Hrvatsku
Prvi način da bi neki ilegalni migrant stigao do Hrvatske je da prijeđe jednu od te dvije granice. Ako toliki broj migranata stiže do Hrvatske i Mađarske, onda je to prije svega problem Grčke i Bugarske. Države EU sve zajedno najprije trebaju pomoći Bugarskoj i Grčkoj u boljoj zaštiti njihovih granica s Turskom, a tek potom uvoditi kontrole unutar svojih granica.
Drugi način da bi neki ilegalni migrant stigao do Hrvatske jest da avionom sleti u Srbiju ili BiH. Naime, ove zemlje imaju bezvizni režim s mnogim zemljama, koje su na popisu EU kao rizične zemlje iz kojih stiže najviše ilegalnih migranata. U tome posebno prednjači Srbija koja je ukinula vize za državljane gotovo svake banana države koja nije priznala ili je pak povukla priznanje Kosova. EU zbog nekih drugih interesa sve to tolerira umjesto da jednostavno poruči Srbiji: ili uskladite svoj vizni režim sa zemljama EU ili ćemo mi uvesti vize za građane Srbije. (Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL)