Dok se ne sruše stari granični prijelazi doživljaj Schengena neće biti potpun
Za vrijeme Jugoslavije, kada nam je Trst bio omiljena shopping meta i najbliži izlog Zapada, između Istre i tog talijanskog lučkog grada bila je jedna državna granica. Iako su Tito i njegovi partizani u Trst ušli dan prije nego u Rijeku i iako su svi narodi i narodnosti tadašnje FNR Jugoslavije tada bili složni u paroli 'Trst je naš', zapadni saveznici ipak nisu udovoljili Titovoj želji da čitava Istra s Trstom i Goricom pripadne Jugoslaviji.
Stoga nam je za odlazak u Trst najprije trebalo prijeći neki od graničnih prijelaza, a raspadom Jugoslavije 1990. godine i priznanjem Hrvatske i Slovenije 1992. godine, između Trsta i Istre stvorena je još jedna barijera – hrvatsko-slovenska granica.
Ulaskom Slovenije u Schengen 2007. godine uklonjena je nekadašnja granica između Italije i Jugoslavije, ali je ostala granica između Hrvatske i Slovenije.
Hrvatska je 1. siječnja ove godine istovremeno ušla u Schengensko područje i euro zonu, što znači da nam je sada, primjerice, odlazak u kupovinu u Trst isti kao našim precima koji su živjeli u Austro-ugarskoj monarhiji i kasnije kratkotrajno u Kraljevini Italiji – ne treba nam ni putovnica (ili osobna iskaznica) ni mjenjačnica novaca. Ići u kupovinu u Trst danas, isto je kao ići u kupovinu u Rijeku, ni jedan od ta dva grada državnom granicom nije odvojen od Istre i u oba grada je isto sredstvo plaćanja – euro.
No, da bi osjećaj slobode kretanja bio potpun, Hrvatska i Slovenija pod hitno moraju srušiti stare granične prijelaze, tim više što sada nemaju nikakvu funkciju, a psihološki imaju vrlo negativan utjecaj na vozače, naročito turiste. Sama činjenica da morate usporiti vožnju na tim mjestima umanjuje osjećaj slobode kretanja, a da ne spominjem negativni vizualni doživljaj.
Kada se iz Njemačke automobilom vozite prema Nizozemskoj, uopće ne primijetite da ste prešli državnu granicu. Kada sam se pak iz Njemačke vozio prema Češkoj, tek po slavenskim toponimima shvatio sam da više nisam u Njemačkoj, a slično iskustvo je i kada se vozite iz Beča prema Bratislavi.
Dok god između Slovenije i Hrvatske strše ogromne metalne konstrukcije, koje su nekada služile kao granični prijelazi, doživljaj ulaska u Schengensko područje neće biti potpun.
