Treći entitet u BiH riješio bi problem presuda Europskog suda za ljudska prava

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) jučer je objavio presudu u predmetu Slavena Kovačevića iz Sarajeva protiv države BiH, u kojoj je zaključio da Bošnjaci, Srbi i Hrvati, konstitutivni narodi u BiH, imaju privilegiran položaj u političkom sustavu zemlje koju sud naziva etnokracijom, a ne demokracijom.

Glasanje na izborima mora biti zasnovano na političkom, a ne na etničkom kriteriju, kaže se u presudi. Suci su podsjetili i na ranije presude protiv BiH, od kojih je najpoznatija Sejdić-Finci, prema kojoj se Rom i Židov ne mogu kandidirati za vodeće pozicije u državi. No, nijedna od pet ranijih presuda ESLJP-a još uvijek nije provedena u izbornoj reformi.

Uz pet presuda Europskoga suda još uvijek se inzistira na provedbi presude Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić kojom se inzistira na osiguranju legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda bez mogućnosti preglasavanja, na čemu inzistiraju Hrvati.

Naime, stranke iz BiH s hrvatskim predznakom žele spriječiti da se u budućnosti ponavljaju situacije poput sadašnje s članom tročlanog Predsjedništva Željkom Komšićem, koji u najvišem tijelu BiH predstavlja Hrvate, ali nije odabran većinskom voljom hrvatskog naroda u BiH.

Europski sud za ljudska prava je duboko u pravu, jer u BiH je na snazi nakaradan sustav, ugrađen u Daytonski sporazum, da zemljom mora vladati tročlano Predsjedništvo koje čine po jedan Bošnjak, Srbin i Hrvat. Takav sustav ne postoji nigdje u demokratskom svijetu, a posljedica je nerazumne odluke međunarodne zajednice da BiH podijeli na dva antiteta. Svega toga ne bi bilo da je u Daytonu postignut dogovor o osnivanju i trećeg entiteta kojeg bi činila područja s većinskim hrvatskim stanovništvom. Podjela ne bi bila najpravednija, ali idealne nisu ni sadašnje granice između Republike Srpske i Federacije BiH. Zar nije nakaradno da je Srebrenica dogovorom u Daytonu pripala Republici Srpskoj?

S granicama hrvatskog entiteta bilo bi nezadovoljnih i na hrvatskoj i bošnjačkoj strani, ali sve bi bilo bolje od sadašnje disfunkcionalnosti.

Zašto bi treći entitet riješio problem sadašnjeg privilegiranog položaja Bošnjaka, Srba i Hrvata? Zato što u tročlano Predsjedništvo BiH tada ne bi ulazili predstavnici tri konstitutivna naroda, nego izabrani predstavnici tri entiteta. Danas, i vrlo vjerojatno idućih tridesetak godina, birači bi za predstavnike svojih entiteta birali Bošnjaka, Srbina i Hrvata, ali tko zna, možda bi jednog dana predstavnik Republike Srpske u Predsjedništvu BiH bio Bošnjak, predstavnik hrvatskog entiteta Židov, a predstavnik bošnjačkog entiteta Rom.

Čak ni SFR Jugoslavija, koja je jako pazila na ravnopravnost naroda, u kolektivnom predsjedništvu nije imala predstavnike naroda, nego 'entiteta', odnosno republika i pokrajina. Bilo je slučajeva kada je Hrvatsku u saveznim institucijama predstavljao Srbin, Bosnu i Hercegovinu Hrvat, a Kosovo Bošnjak.