Dva istarska grada i devet općina ni sada nemaju prirez
Ministar financija Marko Primorac najavio je znatno povećanje plaća svim zaposlenima od 1. siječnja 2024. godine. Do povećanja bi, prema prvim informacijama, trebalo doći zbog zaokruživanja osobnih odbitaka na jednostavniju eursku brojku, smanjenja mirovinskih doprinosa za niže plaće te - ukidanja prireza.
Prirez je porezni prihod gradova i općina, pa su neki gradonačelnici već skočili na zadnje noge kukajući kao će zbog ukidanja prireza njihovi građani ostati bez mnogih infrastrukturnih projekata.
Naime, prirez je mnogim gradovima i općinama značajna prihodovna stavka u punjenju proračuna. Prema sadašnjem zakonu, uvođenje prireza omogućeno je svim jedinicama lokalne samouprave, s time da je općinama visina stope ograničena na najviše deset posto, gradovima do 30.000 stanovnika na 12, a većima do najviše 15 posto. Iznimka je Zagreb, koji se odlučio za 18 posto.
No, dok pojedini gradonačelnici negoduju zbog najave ukidanja prireza, važno je naglasiti da već sada postoje gradovi koji svojim građanima ne otimaju taj dio plaće, odnosno koji su prirez ukinuli ili ga nikad nisu ni uveli.
To su: Bjelovar, Čakovec, Samobor, Krapina, Vukovar, Krk, Hvar, Mursko Središće, Koprivnica, Kastav, Novalja, Lipik, Pleternica, Ilok, Vodice, Sinj, Sv. Nedjelja i još neki.
Od deset istarskih gradova bez prireza su samo Poreč i Novigrad. Od ostalih najveći prirez imaju Pula (12 posto) i Pazin (9 posto), Vodnjan ima prirez od 7,5 posto, a po šest posto imaju Buje, Buzet, Labin, Rovinj i Umag.
Od istarskih općina bez prireza su: Brtonigla, Funtana, Grožnjan, Motovun, Oprtalj, Pićan, Kršan, Tar-Vabriga i Vrsar.
Najveći prirez ima Sv. Petar u Šumi (7 posto), 6 posto imaju Raša i Sv. Nedelja, a po 5 posto Gračišće, Tinjan, Lanišće, Kaštelir-Labinci, Višnjan, Sv. Lovreč, Barban, Ližnjan, Marčana, Medulin, Svetvinčenat i Žminj. Ostale općine imaju između jedan i četiri posto.
Dakle, gradovi i općine, u kojima nema prireza, pokazatelji su da se može. Ako su gradske i općinske uprave sposobne i organizirane, prihode od prireza nadomjestit će iz drugih izvora, primjerice iz EU fondova. Ako ne znaju kako, neka vide kako su to uspjeli u Bjelovaru, Poreču i drugim gradovima.
„Bjelovar je postao najveći hrvatski grad bez prireza, ali isto tako ukinuli smo i porez na potrošnju. Svi su nam rekli da je to samoubilački potez i da smo građanima uskratili mnogobrojne projekte, ali sad s odmakom od 4 godine ispada da nam je to bio jedan od najboljih političkih poteza u mandatu jer su nam se izvorni prihodi strašno povećali što je svojevrsni apsurd u očima svih onih koji su zagovornici većih poreza“, kazao je prije dvije godine gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak.
Dakle, može se. Uspješni gradovi i općine preživjet će ukidanje prireza. A oni koji to neće moći? Koga briga, ionako imamo previše gradova i općina. Između većih plaća radnika i većih proračuna gradova i općina, uvijek ću odabrati ovo prvo. (Foto: Jurica Galoić/PIXSELL)