Istra je bez unutarnjih granica posljednji put bila za vrijeme Italije
Ako ne bude nekih političkih iznenađenja, Hrvatska od 1. siječnja postaje članica Schengenskog prostora. Za čitavu Istru, ne samo Istarsku županiju, to znači da više neće biti podijeljena. Naime, zvuči paradoksalno, ali istarski poluotok posljednji je put bio bez unutarnjih državnih granica za vrijeme talijanske okupacije.
Kroz povijest je poluotok Istra, od Muggie do Kastva, često bio podijeljen između država, najduže i najdrastičnije između Mletačke Republike i Habsburške monarhije, kada je granica čak i hrvatski dio Istre dijelila na dva dijela. Na mjestima na kojima je prolazila ta granica i danas postoje razni Kunfini.
Jačanjem Austro-ugarske na štetu Venecije, čitava Istra, dakle Muggia, Primorska (slovenska Istra), hrvatska Istra s Liburnijom te otoci Cres i Lošinj pripali su Austro-Ugarskoj, a nakon Prvog svjetskog rata i raspada monarhije, čitav istarski poluotok pripao je Italiji.
Iako je Titova želja nakon Drugog svjetskog rata bila da Jugoslaviji pripoji i Trst s okolicom, što znači i današnju općinu Muggia, u tome nažalost nije uspio, nakon čega slijedi gotovo osam desetljeća podijeljene Istre.
Od 1947. do 1954. poluotok Istra bio je podijeljen između SFR Jugoslavije i Slobodnog Teritorija Trsta (STT). Nakon što je STT podijeljen između SFRJ i Italije, općina Muggia pripala je Italiji, a Primorska i Bujština Jugoslaviji.
Tako je ostalo do 1991. godine, kada se Istra dodatno dijeli na slovenski i hrvatski dio, što je bila najveća podjela Istre u povijesti – poluotok se od tada prostire na području triju država – Italije, Slovenije i Hrvatske. Dodatnu podjelu napravila je 1993. godine neprirodna županizacija Hrvatske, kada su Istarskoj županiji 'oteti' Liburnija, Matulji, Kastav te otoci Cres i Lošinj.
Osim što je Istra čitavo vrijeme politički podijeljena, ona je 2016. godine, kada je Slovenija na granicu stavila žilet žicu, postala i doslovno fizički razdvojena.
Granica između Primorske i općine Muggia 'srušena' je 2007. godine ulaskom Slovenije u Schengensko područje. Granica između Istarske županije i Primorske trebala bi pasti 1. siječnja 2023. godine, nakon čega će istarski poluotok nakon osam desetljeća ponovo biti bez unutarnjih državnih granica.
Gdje je nestao IDS-ov politički projekt Euroregija Istra?
Istarski poluotok kao jedinstveni politički prostor (Euroregija Istra) bio je okosnica političkog programa IDS-a u prvim godinama nakon osnivanja stranke. U logotipu stranke i danas su tri koze koje simboliziraju tri Istre – hrvatsku, slovensku i talijansku, a originalni naziv stranke bio je Istarski demokratski sabor – Dieta democratica Istriana – Istrski demokratski zbor (IDS-DDI-IDZ). No, u slovenskom dijelu Istre nikada se do kraja nisu identificirali s istrijanstvom, iako se glavni grad Primorske izvorno zove Capodistria. Razlog vjerojatno leži u činjenici što je na tom području nakon 1945. godine drastično izmijenjena struktura stanovništva, pa se tamo malo tko još može identificirati s istrijanstvom.
Zbog toga je IDS na kraju odustao od svoje slovenske koze, a talijanska koza uglavnom predstavlja Talijane u hrvatskom dijelu Istre, pa danas u toj stranci više nitko ne spominje Euroregiju Istru. Iako, od 1. siječnja iduće godine ta ideja dobiva potpuno novi smisao. (Foto: Duško Marušić/PIXSELL)