Čemu uopće županije ako ne služe ni kao izborne jedinice?!
Ne bude li promjena izbornih jedinica, sljedeći izbori mogli bi biti proglašeni neustavnima. Upozorio je na to ovih dana predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. Podsjetimo, Ustavni sud je još 2010. godine upozorio Sabor da izborne jedinice krše zakonski zahtjev po kojemu u broju birača ne bi smjele odstupati više od pet posto od prosjeka, a nakon posljednjeg popisa stanovništva ta su odstupanja još i veća.
Vlada sada ima tri mogućnosti: da cijelu državu pretvori u jednu izbornu jedinicu, da ostavi sadašnjih 10 izbornih jedinica, ali da broj kandidata koji se bira iz pojedine izborne jedinice bude razmjeran broju stanovnika ili da napravi potpuno nove izborne jedinice.
Za ovo potonje već postoji prijedlog SDP-a koji predlaže podjelu Hrvatske u šest izbornih jedinica koje bi slijedile granice povijesnih regija. Ali HDZ na to nikada neće pristati jer bi time priznali da je sadašnji ustroj s 20 županija i Gradom Zagrebom promašen te da Hrvatsku treba podijeliti na šest do sedam regija.
Stoga bi najlogičnije bilo da izborne jedinice prate granice županija, što znači da bi se broj izbornih jedinica trebao povećati s 10 na 21. Jer čemu onda uopće županije, ako ne služe ni kao izborne jedinice?! Moj stav o županijama je poznat, ako išta treba ukinuti u teritorijalnom ustroju Hrvatske, onda su to županije, ali kada već postoje, onda neka barem služe kao izborne jedinice na parlamentarnim izborima.
Naravno, u skladu s preporukom Ustavnog suda, broj zastupnika iz svake izborne jedinice odredio bi se proporcionalno broju stanovnika u toj županiji, odnosno Gradu Zagrebu. Na isti način određuje se i broj zastupnika pojedine države u Europskom parlamentu. Ako je normalno da u EU parlamentu Hrvatska i Italija nemaju jednak broj zastupnika (Hrvatska ih ima 12, a Italija 67), zašto bi onda bilo nelogično da Istra u Hrvatskom Saboru ima više zastupnika od, recimo, Virovitičko-podravske županije.
Ako bi broj zastupnika u Saboru ostao isti kao i sada, Istra bi tom logikom u nekom budućem sazivu Sabora imala zagarantiranih osam zastupnika.
Najviše bi ih bilo iz Grada Zagreba (30), potom Splitsko-dalmatinske županije (17), Zagrebačke (12), Primorsko-goranske i Osječko-baranjske po 10 i Istarske 8.
Po šest zastupnika imale bi Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka, Varaždinska i Zadarska županija. Po pet zastupnika imale bi Brodsko-posavska, Karlovačka, Krapinsko-zagorska i Dubrovačko-neretvanska županija, a po četiri Bjelovarsko-bilogorska, Šibensko-kninska, Međimurska i Koprivničko-križevačka županija. Najmanje zastupnika u Saboru imale bi Virovitičko-podravska (3), Požeško-slavonska (3) i Ličko-senjska županija (2). (Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL)