Milanović u Istri jači od Tita. Može li SDP to iskoristiti na lokalnim izborima?
Ako je suditi prema rezultatima drugog kruga predsjedničkih izbora, Zoran Milanović je u Istri popularniji od Tita. Naime, novi-stari hrvatski predsjednik u našoj je županiji osvojio impresivnih 89,2 posto, odnosno 74.663 glasova. Za njegovog protukandidata Dragana Primorca glasalo je samo 8.082 Istrana.
Već sam jednom na ovom mjestu napisao: da su se u SFR Jugoslaviji održavali slobodni predsjednički izbori i da je Tito na njima imao protukandidata, nisam baš siguran da bi taj protukandidat dobio samo 11 posto koliko je u Istri osvojio Primorac. Onako 'po skrivečki' iza glasačke kutije, potajno, našlo bi se barem 15 posto onih koji bi iz nekog bunta ili kaprica glasali za Titovog protukandidata.
Svoju popularnost među Istranima, Milanović je potvrdio i na parlamentarnim izborima u travnju prošle godine kada je lista SDP-ove koalicije 'Rijeke pravde', uz njegovu otvorenu podršku, pobijedila u većini istarskih gradova i općina. SDP je pobijedio i u mnogim sredinama u kojima je IDS na vlasti, pa čak i u Općini Barban, gdje je načelnik predsjednik IDS-a Dalibor Paus.
Stoga se postavlja legitimno pitanje može li istarski SDP Milanovićevu popularnost u Istri iskoristiti na lokalnim izborima u svibnju.
Vjerojatno ne, osim ako se predsjednik države osobno ne uključi u kampanju, recimo za gradonačelnika Pule, ali to je malo vjerojatno. Naime, bilo bi pomalo neozbiljno da 'predsjednik svih građana' dođe na, primjerice, predizborni skup Peđe Grbina i pozove građane Pule da na izborima glasaju za njega.
Također, u izbornoj godini koja je za nama naučili smo i da birači, kada je riječ o osobnim preferencijama, razlikuju i parlamentarne od predsjedničkih, a ne samo lokalne od nacionalnih izbora.
Naime, iako su u izbornoj noći čelnici SDP-a veliku pobjedu Zorana Milanovića prikazali kao želju većine hrvatskih građana za promjenama, brojke ih ipak demantiraju.
U drugom krugu predsjedničkih izbora Zoran Milanović osvojio je 1.122.859 glasova (Dragan Primorac 380.752), a u prvom krugu za Milanovića je glasalo 797.938 Hrvata s pravom glasa. Dakle, nešto manje od 800 tisuća Hrvata već u prvom krugu se izjasnilo da žele da im Milanović i dalje bude predsjednik.
Međutim, samo pola godine ranije tek je 538.748 Hrvata svojim glasom poželjelo da im Zoran Milanović direktno ili indirektno vodi Vladu. Za HDZ tada je glasalo 729.949 građana Hrvatske.
Dakle, značajan broj građana koji su sada glasali za predsjednika Milanovića, prije nekoliko mjeseci na parlamentarnim izborima su za premijera radije birali Plenkovića.
Još veći nesrazmjer u glasačkim preferencijama bit će na lokalnim izborima. Mnogi birači koji su na parlamentarnim izborima glasali za SDP-ovu listu, na izborima za svoje gradsko ili općinsko vijeće ili Skupštinu istarske županije glasat će za nekog drugog.
Na parlamentarnim izborima 2016. godine, na kojima su SDP i IDS u osmoj Izbornoj jedinici također izašli s odvojenim listama, SDP s partnerima u Puli je osvojio 8.122 glasova, a IDS 7.061 glas. Međutim, na lokalnim izborima iduće godine IDS je u Puli osvojio 8.974, a SDP-ova lista samo 4.524 glasa.
Ima primjera kada birači različito glasaju na gradskim/općinskim izborima od izbora za županijsku skupštinu. Na prošlim lokalnim izborima IDS je izgubio četiri grada i nekoliko općina, ali je na razini čitave Istre, odnosno na izborima za Skupštinu Istarske županije osvojio uvjerljivo najviše, čak 42.68 posto (33.337) glasova.
Ovaj nesklad županijskih i gradskih glasova najočitiji je bio na izborima u Gradu Vodnjanu. IDS je u tom gradu doživio težak poraz, njihova lista za Gradsko vijeće osvojila je 957 glasova, odnosno samo 32,95 posto, dok je pobjednička lista aktualnog gradonačelnika Edija Pastrovicchija osvojila 1.578 (54,33 posto) glasova. Istovremeno, IDS-ova županijska lista u Vodnjanu je osvojila 1.153 (40,83 posto) glasova, što znači da su građani Vodnjana 2021. godine u najvećem broju preferirali IDS, ali ne i svoje vodnjanske IDS-ovce.