Je li ovo najstariji očuvani prikaz Arene u Puli?

17.03.2024 - 05:32
Je li ovo najstariji očuvani prikaz Arene u Puli?

Krije li renesansna slika Jeruzalema prvi slikovni prikaz pulskog amfiteatra? Na to pitanje odgovorio je povjesničar umjetnosti Marino Baldini u svojem članku objavljenom 2021. u biltenu 'La Ricerca' rovinjskog Centra za povijesna istraživanja. Autor slike u pitanju, Andrea Mantegna (1431. - 1506.), talijanski je renesansni slikar koji je u svoja djela redovito ubacivao detalje i motive antičkog rimskog graditeljstva. Njegovo djelo 'Muka u Getsemanskom vrtu' ('Orazione nell'orto') iz 1456. godine prikazuje poznati novozavjetni motiv citata "oče moj! ako me ne može čaša ova mimoići da je ne pijem, neka bude volja tvoja" evanđelista Mateja (26:42). U pozadini, zamišljeni je prikaz grada Jeruzalema. Tempera na drvu je dimenzija 63 puta 80 centimetara i danas se čuva u londonskom National Galleryju. Cijelu sliku možete pogledati na ovome linku.

Naime, iza leđa Krista u pozi molitve, među zgradama koje trebaju prikazivati Jeruzalem, nalazi se prepoznatljiva figura rimskog amfiteatra. Valja reći da Jeruzalem iz prve polovice I. st. nije sadržavao ama baš nikakav amfiteatar ili išta slično. Riječ je o idealiziranom i anakronističkom prikazu jednog biblijskog motiva, normalnu pojavu za razdoblje Renesanse. Na slici su, doduše, i Trajanov stup iz Rima i zvonik bazilike sv. Marka iz Venecije. Za taj amfiteatar se dugo mislilo da zapravo predstavlja Kolosej u Rimu.

 

Prema Baldinijevoj analizi lako se isključi mogućnost da se radi o Koloseju u Rimu, a zapravo je riječ o pulskoj Areni. Naime, pulska Arena, iznad svake volte na drugome katu ima kvadratni prozor. S druge strane, sačuvani dio plašta rimskog Koloseja ima kvadratni prozor iznad svake druge volte.

Na pitanje kako je Andrea Mantegna znao za izgled pulske Arene, odgovor leži u činjenici da su renesansnom Italijom, pogotovo među entuzijastima za antikom, kolale grafike pulskih spomenika. Jednu takvu galeriju u Padovi je držao jedan drugi slikar i Mantegnin učitelj, Andrea Squarcione (1395. – 1468.). Squarcione je putovao Italijom, Grčkom i šire, crtao grafike i donosio 'suvenire'. Iako nemamo dokaz, odnosno tu originalnu grafiku koja bi kronološki prethodila slici Krista u vrtu, isto tako nije niti isključena mogućnost da je Mantegna osobno prošao Pulom. Prve poznate crteže pulske Arene crtali su Sebastiano Serlio i Andrea Palladio u XVI. stoljeću, stotinjak godina kasnije.

Povjesničar umjetnosti Marino Baldini zaključuje da možemo biti ponosni što je renesansni slikar u jednu poznatu sliku centralne teološke važnosti ubacio "našu" Arenu, "najljepši amfiteatar na svijetu",  kao najvažniji objekt Jeruzalema, upravo da dodiruje Krista.

Tweet