Evo nekoliko starih izreka iz Bala. One su kao neki 'meme' prošlih vremena
Istražujući temu o kojoj ćete čitati u nastavku teksta, naučio sam novi pojam: paremiologija. Njezina najjednostavnija definicija bi bila proučavanje starih izreka, a čini jednu malu granu filologije i lingvistike. Izreke su, kao neki 'meme' starih vremena, iz koljena u koljeno prenašali neke opće vrijednosti. Zato su interesantne i u okrilju povijesti kulture, jer oslikavaju običaje nekih minulih, mogli bi smo reći, predmodernih vremena. Izreke su kao nekakve fotografije umova prošlih zajednica.
Profesor talijanistike pri Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, Sandro Cergna, autor je „Rječnika baljanskog istriotskog govora“. Pronašao sam njegov znanstveni rad objavljen 2013. u časopisu „Atti“ Centra za povijesna istraživanja iz Rovinja. Koristeći razne metode sakupljanja podataka, uključujući i zapise baljanskog kroničara Giovannija Obrovza (1897. – 1977.), Cergna je objedinio čak 158 poslovica iz istriotske tradicije Bala. Čitav članak možete pogledati ovdje, a za potrebe i ugodu našeg čitateljstva izdvojiti ću nekoliko interesantnijih i u rimi zvučnijih.
A San Martin el mosto diventa vin – „Za Sv. Martina mošt postaje vino“. Ova izreka se lijepo rimuje i oslikava dobro poznatu tradiciju krštenja vina na Martinje, 11. studenoga.
Tira più un pel de mona che una gubia de manzi – ova prostačka izreka okvirno se prevodi kao „više vuče dlaka [ženinog intimnog dijela tijela] nego par volova“ i govori o bezvremenskim životnim prioritetima muškaraca.
Pan de belansa, no sasia la pansa – „Kruh na vagi ne puni trbuh“. U vremenima siromaštva jelo se koliko se imalo i kada se imalo, bez mogućnosti prejedanja.
El contadin: scarpa grosa e servel fin – „Seljak: golema cipela i dobar mozak“. Seljaci su, unatoč grubom izgledu i načinu života, visoke inteligencije i mudrosti.
Ave Maria sonada, puta salvada – „Kad zasvira Ave Maria, spašena je djevojka“. Misli se na večernji udarac zvona sa zvonika i običaja da se tada mladi vrate svojim domovima.
Chi sparagna mal guadagna: ven la vaca che duto magna – „Tko štedi, loše zaradi: dođe krava koja sve pojede“.
El ago e la peseta mantegno la povereta – „igla i zakrpa uzdržavaju siromašicu“. Odjeća je nekada bila jako skupa, i održavana je popravcima.
Tromba de culo, salute de corpo – „Trublja iz dupeta, zdravlje u tijelu“. Puštanje vjetrova je smatrano znakom dobrog zdravlja.
Marso suto, avril bagnà – beato ‘l contadin che jo somenà – „Suhi ožujak, mokri travanj, blažen je seljak koji je posijao“. Izreka govori o ustaljenim vjerovanjima o klimi i poljoprivrednim ciklusima.
San Gregorio papa – la rondola pasa l’aqua – „Papa sveti Grgur, lastavica je preletjela vodu“. Ova zanimljiva izreka govori o tradicionalnom vjerovanju da su lastavice s juga, preko Jadrana, dolazile 12. ožujka. Do Drugog vatikanskog koncila to je bio spomendan sv. Grgura Velikog, pape.
La vita ze un lampo, la mona ze un stampo – „Život je bljesak, [ženin intimni dio tijela] je pečat“. Najvjerojatnije su muškarci aludirali na što se s najvećom ugodom može prisjećati u starijoj dobi života.