Foto Lorena Šestan: 'Ja sam prva pčelarica u familiji'

Lorena Šestan u Juratićima kod Gologorice vodi OPG koji se bavi isključivo pčelama, medom i ostalim pčelinjim proizvodima. Kako se rodila ljubav prema radu s tim fascinantnim bićima, i koji se sve slatki i manje slatki proizvodi mogu kod nje naći, popričali smo u malom interviewu.
* Ima li u Istri više pčelarica ili pčelara? Je li u Vašem slučaju interes za pčelarstvo došao po ženskoj liniji u Vašoj familiji ili su Vas za to zainteresirali nono ili tata?
- Zasad sigurno ima više pčelara nego pčelarica. No, u posljednje vrijeme, otkako postoji pčelarska škola u Pazinu, primjećujem da postoji sve veći interes pčelarica za bavljenjem pčelarstvom. U mom slučaju, ja sam prva pčelarica u našoj familiji.

Prvi pčelar prapradjed rođen 1849. godine

S pčelarstvom se susrećem od samog djetinjstva. U našoj obitelji pčelarstvom su se bavile generacije. Tradicija traje neprekidno oko 150 godina. Prvi koji se time počeo baviti bio je moj prapradjed Mate Koren, rođen 1849. godine. Od njega je pčelinjak preuzeo moj pokojni djed, potom moj otac Darko Koren (iz Katuna Trviškog-Pazin) i nakon njega tradiciju pčelarenja nastavljam ja.

Još kao djevojčica, uvijek sam s ostatkom familije pomagala samo kod čina vrcanja. No, prije nekih desetak godina, na nagovor oca pčelara Darka Koren, koji mi je poklonio četiri zajednice pčela, počela sam pčelariti samostalno, naravno uz njegove savjete.

* Također, među rijetkima ste u Istri koja spravlja med od kestena i lipe. Kako ga pripremate? Koje još vrste meda radite?
- Med od kestena i lipe su vrste meda za koje idemo na ispaše izvan Istre. Kako na našem području, nakon završetka cvjetanja bagrema nema baš neke paše za pčele, osim što ponekad zna biti medljikovca, odlučili smo naše pčele odvesti u područja gdje cvatu kesten i lipa.

Sam proces nastajanja meda od kestena i lipe, uobičajen je kao i kod ostalih vrsta meda.

Kestenov med - taman je, a tamna boja varira mu ovisno o podneblju i godini, prepoznatljivog je mirisa i izrazito karakterističnog, pomalo gorkog okusa. Snagom svojih osebujnih svojstava povoljno djeluje na želučane tegobe te cjelokupni probavni sustav.

Lipov med – svjetlije boje, ugodna mirisa i vrlo blaga okusa. Konzumiranje lipova meda donosi olakšanje kod prehlada, gripe i bronhitisa, ublažava upalu dišnih i probavnih organa te nekih bubrežnih oboljenja, dobar je za detoksikaciju.

Medolada ili med koji ne curi

Od ostalih medova u ponudi su med od bagrema, cvjetni i medljikovac. Svakako, tu je i Imunokomplex: mješavina više vrsta meda, peluda i propolisa koji je dobar za imunitet.

Trenutno je u pripremi kremasti med od lipe – Medolada, a to je 100 posto prirodni med bez ikakvih dodataka koji se dobiva kontroliranom kristalizacijom. Kremasta se konzistencija postiže jednostavnim miješanjem, čime su očuvana sva prirodna svojstva. Postignuta konzistencija uvijek ostaje takva što olakšava korištenje jer med ne curi te se kao takav koristi kao namaz za na kruh, palačinke i ostalo.

* Što se kao paša može naći na području Cerovlja?
- Na području Gologorice - Cerovlja mogu se naći proljetne paše za cvjetni med, tj. cvjetanje voćaka, maslačka, vrbe, potom cvatnja bagrema, te ponekad zna biti medljikovca-meduna.

* Pretpostavljam da je pčelarstvo hobi? Čime se bavite profesionalno?
- Pčelarstvo mi je, naravno, hobi. Profesionalno sam ekonomist, bavim se obrtničkim poslom koji se bavi proizvodnjom plastičnih proizvoda.

Proizvodimo najvećim djelom štipaljke za rublje i ostale plastične proizvode koji su zastupljeni po cijeloj Hrvatskoj.

Kad krene seljenje uključuje se suprug Igor

* Koja Vam je nagrada najdraža i zašto?
- Jako je lijepo primiti zlatne diplome i odličje za svoj med, koje dokazuje kvalitetu, ali najdraže je kada vidim da se kupci vraćaju iz godine i godinu, jer je to dokaz da su zadovoljni i oni.

* Pomažu li Vam suprug i najmlađi u bavljenju pčelama?
- Sve radove kod pregleda, razvoja, kontrole zajednica, pripreme za ispaše i drugo obavljam samostalno, no kad krene seljenje tu se svakako uključuje suprug Igor. Kod vrcanja, pomažu djeca Hana i Vito, a naravno tu su i moji roditelji koji su u tom poslu već godinama.

Ponekad, kad su pčele mirne pozovem sina Vita da dođe na pčelinjak, te da malo proviri što se dešava u košnici.

* Koliko po Vama industrija u Istri utječe na pčele?
- U slučaju da kod nekih tvornica ne postoje pročistači ispušnih dimova koji sadrže otrovne tvari, taj dim bi svakako bio poguban za pčele, ali i za druge vrste životinja jer se dim nakuplja na bilju u okolici, pčele posjećujući takve cvjetove, dolaze u doticaj s otrovom što rezultira ugibanjem.

* Što biste savjetovali mladim pčelarima?
- Pčelarstvo je jedan lijep, zanimljiv i višestruko koristan hobi ili posao. Prije svega je potrebna ljubav prema pčelama, strpljenje i predanost u datom trenutku. Nije svaka godina ista, puno ovisi o vremenskim prilikama. No, i kad nema prinosa budite strpljivi i ustrajni i  priroda će nas kad-tad ugodno iznenaditi. Bez pčela nema života, a bez pčelara nema pčela! (Tekst: Kristian Stepčić Reisman, foto: privatna arhiva L. Šestan)