Sječa šume u Krojnici je ekocid, Natura Histrica podnijela prijavu (video)
Tvrtka MARI TOP d.o.o. iz Zagreba protuzakonito je posjekla šumu kod napuštenog zaseoka Krojnica nedaleko Prtloga s obzorom da se nalazi u zaštićenom značajnom krajobrazu, pa je Javna ustanova Natura Histrica koja upravlja tim područjem podnijela prijavu DORH-u.
O tome su konferenciju za novinare 13. rujna održali ravnateljica Javne ustanove Natura Histrica Silvia Buttignoni i labinski gradonačelnik Valter Glavičić. Naš portal je o sječi u Krojnici pisao početkom travnja pod naslovom „Čišćenje kod Krojnice: slijedi li prenamjena u građevinsko zemljište?“.
Susret s novinarima održan je na velikom zavoju kod vodospreme na ulazu u Prtlog gdje se nalazi i početak makadamskog puta u Krojnicu. Vrijeme je bilo simboličnih pet minuta prije podneva.
Kazna do pet godina zatvora
Podsjetivši da je obalno područje na potezu Labin – Rabac – Prtlog zaštićeno od 1973. godine, Buttignoni je rekla: “Unazad nekoliko mjeseci bili smo svjedoci ekocida na području Prtloga: radi se o parcijalnoj sječi i čistoj sječi šume na šest hektara terena. Bez ikakvih dozvola, bez ikakvih dopuštenja i pet ikakvih dokumenata, bez da itko zna jedna privatna firma je opustošila područje. To je katastrofa za Labin i za cijelu Istru. Naši čuvari su izašli na teren, napisali su izvještaj, koji je isti dan poslan u Državni inspektorat Republike Hrvatske i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Na teren je izašao šumarski inspektor, postupak je u tijeku. Uz to smo podigli kaznenu prijavu protiv te firme. Nadam se da predmeti neće godinama stajati u ladici ili nečijem stolu, nadam se da će to biti riješeno i da će ti ljudi dobiti kaznu, jer po zakonu mogu dobiti do pet godina zatvora.“
Buttignoni je objasnila da se radi o tipičnom primjeru nelegalne sječe: rub šume ostaje netaknut, a unutar toga se pustoši i bez točne dojave prijave ili snimka iz zraka nadležni ne mogu biti informirani.
Ima još sumnjivih situacija
Grad Labin je, istaknuo je gradonačelnik Glavičić, u proljeće dobio nekoliko prijava žitelja Rapca koji imaju pogled na ovo područje. Zahvalivši Buttignoni na brzoj reakciji, rekao je: „Često govorimo o tome da nam je prostor ugrožen. Znamo da nam je legislativa takva kava je i znamo koliko je poduzeto od strane Istarske županije i istarskih gradova da se izmjeni zakon o poljoprivrednom zemljištu. Isto je nedavno i učinjeno, čime se zaustavilo dijeljenje poljoprivrednih parcela na manje čestice koje na kraju postanu vikend parcele s određenim mobilnim kućicama i slično. Na taj se način značajno devastirao prostor u mnogim sredinama. Moramo biti svjesni da smo mi svi zajedno čuvari ovog prostora koji mora ostati netaknut.
Ono što je važno jest činjenica da smo uspjeli u svoj ovoj šumi propisa koji nam ne dozvoljava neku preveliku reakciju kao Gradu, naći 'kanal' djelovanja preko ustanove Natura Histrica i ravnateljice koja je spremna djelovati te je promptno reagirala. Čuvari su prošli cijelo područje Prtloga te se uz predmetne parcele pronašlo još nekoliko sumnjivih situacija koje su sada pod prismotrom.“
Ovo nije upozorenje samo ovom investitoru
„Ovo je opomena onima koji planiraju tako nešto u budućnosti“, nastavio je gradonačelnik, “i mislim da će sada svi shvatiti da na ovom području Prtloga, kao što je jasno prikazano na postavljenoj tabli zaštićenog krajobraza, nije uz ostalo dopuštena nikakva gradnja i narušavanje prostora. Strogo ćemo to primjenjivati, a kako bi svih dovoljno podsjećali na činjenicu da je Prtlog zaštićen, ovakve ploče bit će postavljene na još pet različitih lokacija.
Ovo nije upozorenje samo ovom investitoru, koji, budimo zreli i odrasli, nije sjekao šumu da bi šuma bila posjećena jer znamo koji bi bili sljedeći koraci ovakve devastacije. Znamo kako sustav građevinskih inspekcija u Hrvatskoj ne funkcionira i zasigurno su planovi bili daljnja gradnja i suluda legalizacija. Apeliram na sve svoje kolege i građane da reagiramo promptno, da podržimo promjene zakona koje će donijeti mogućnost zaštite Istre i Labinštine od sličnih stvari, a svi mi zajedno moramo na ovaj način djelovati na terenu te spriječiti devastaciju obalnog pojasa. Samo svi skupa možemo zaustaviti ovu pošast koje je dosegla prevelike razmjere, i jedino pravo djelovanje je otvorena borba i rat protiv toga“, rekao je Glavičić.
Također, Buttignoni i Glavičić su izjavili da će od odgovornog za prekršaj tražiti vraćanje prostora u prvobitno stane, to jest pošumljavanje. Na opustošenom području rastu crnika i lovor, koji su autohtoni i to je jedna od vrijednosti ovog zaštićenog krajobraza. (Tekst: Robi Selan, foto i video: Roberto Matković)
