Broj boškarina je u porastu, uzgajaju ga i u Lici
U povodu 33. obljetnice osnivanja Saveza uzgajivača istarskog goveda – SUIG 18. svibnja je Centru za održivi razvoj stočarstva na Gortanovom brijegu u Pazinu u organizaciji Agencije za ruralni razvoj Istre- AZRRI održana radionica za uzgajivače naslovljena „Istarsko govedo – uzgojni program, kvalitetno sijeno i zdravlje stada“. Radionicu je održalo šest profesora s Agronomskog i Fakulteta veterinarske medicine u Zagrebu. Bilo je to svojevrsno podvlačenje crte pod učinjeno u tri desetljeća i davanje smjernica za budući razvoj.
„Danas smo na oko dvije tisuće grla boškarina, što znači da još uvijek nismo izašli iz zone ugroze. Na žalost, neki će reći na sreću, jedino se komercijalizacijom proizvoda od istarskog goveda može postići povećanje broja grla. Time što su ti proizvodi postali brand na tržištu obitelji koje se bave uzgojem mogu živjeti od svog rada“, kazao je Igor Merlić, direktor AZRRI-ja.
Ante Ivanković, nacionalni koordinator za izvorne pasmine, kaže: „Prešli smo veliki put u ova tri desetljeća, bilo je i etapa sa stagnacijama, ali trend je jako pozitivan. Odnos uzgajivača i nas bio je korektan: mi smo slušali njih, oni su slušali nas i njihov je trud urodio plodom. Prije tridesetak godina o istarskom govedu se razgovaralo kao o nekom arhaičnom govedu, rezidualu neke zaostale poljoprivrede, a danas boškarina svi poznaju i o njemu govore s ponosom.“
„Bili smo na samom rubu kad smo počeli, imali smo 103 krave i četiri bika. Podaci od prije tjedan dana kažu da danas imamo preko 1.150 krava, dvjestotinjak podmlatka i stabilnih 60 do 70 bikova. Ukupno oko 2.370 grla i to je stabilna populacija“, kaže Gordan Šubara, doktor medicine i voditelj Centra za održivi razvoj stočarstva Istre i nastavlja: „ Dobro je što se boškarin raširio po Hrvatskoj, velik broj grla uzgaja se u Ličko-senjskoj županiji. Moramo paziti računa da zadržimo trend rasta u Istarskoj županiji. Bitno je da pomognemo uzgajivačima na sve načine, među ostalim i ovakvim edukacijama s ciljem povećanja dohodovnosti proizvodnje. Istarsko govedo je bilo radno govedo,ali i mesno govedo. U selekciji idem u povećanje mesnatosti vodeći računa sačuvamo ono što je njegova odrednica, a to je otpornost i opstojnost ma krškim područjima.“
Antun Kostelić, doktor veterine, boškarinu predviđa sjajnu budućnost: „ Istarsko govedo je izuzetno otporna životinja koja je formirana kroz stoljeća, navikla je na uvjete držanja u Istri, skromna je po svojim zahtjevima, ali uvijek postoje rizici da se neke bolesti pojave prilikom uvođenje životinja iz drugih županija. Uz to, klimatološke promjene povećavaju rizik od pojave bolesti koje bi mogle donijeti neki hematofagni insekti.
Ja sam danas govorio o preventivi, o onome što bi se moglo dogoditi, jer konkretnih bolesti praktički nema; ima manjih poremećaja , što je lako rješivo. Moram pohvaliti uzgajivače za higijenu jer su boškarini dobro smješteni i dobro hranjeni, jedino što bismo morali posebno pripaziti je higijena prilikom teljenja jer ne bi bilo dobro da tele dođe u kontakt s bakterijama umjesto s kolostrumom.“
"Inbreeding" je u populaciji istarskog goveda stabiliziran na pet posto, što je zadovoljavajuće, ističe Marija Špehar iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu – HAPIH:“ Idemo u korak sa znanstvenim dostignućima i počinjemo koristiti genske informacije: uzimanjem uzorka tkiva životinje i postupkom fenotipizacije možemo dobiti informacije na molekularnoj razini, što nam omogućuje praćenje genske raznolikosti na toj razini, a pored toga dobivamo informacije o genskim defektima, odnosno genskim osobinama pasmine . Nadamo se u budućnosti prikupiti dovoljno fenotipskih podataka kako bi mogli provoditi genetsko vrednovanje, odnosno da ćemo moći vršiti odabir s obzirom na genetiku, ali uzimajući u obzir očuvanje genske raznolikosti.“
Sven Menčik iz Zavoda za uzgoj životinja i stočarsku proizvodnju okupljene je upoznao s Referentnom ekspertnom mrežom za očuvanje animalnih genetskih resursa – REM AnGR.
„Danas smo se ovdje dotakli izvorne pasmine istarskog goveda nego i ostalih vrsta i pasmina u Hrvatskoj. Neke pasmine su stabilne,ali neke su ugrožene i tu ćemo kao znanstveno – stručna zajednica u suradnji s ministarstvom poljoprivrede morati djelovati na više organizacijskih razina da ih izvučemo iz ugroženosti“, objasnio je. Josip Leto s Agronomskog fakulteta Zagreb predavao je o važnosti pravodobne košnje sijena.
„Ono u čemu ljudi najviše griješe su optimalno rokovi košnje. Često to rade jako kasno, kada je u krmi svega onoga što životinji puno manje nego što joj treba. Kada imamo riješeno kvalitetno sijeno onda svi drugi oblici prehrani mogu biti znatno manji. Sijeno istarskog goveda na mora biti top kvalitete kao za miješana goveda, ali to su najveći troškovi kućanstva u pripremi zimske hrane i zato bi dobro bilo da ono što pripremimo bude što kvalitetnije“, kazao je.
U SUIG je trenutačno učlanjeno 130 uzgajivača istarskog goveda. Aldo Štifanić, predsjednik udruge zadovoljan je stanjem, ali je kao praktičar usredotočen na poteškoće. Osim što ga kao i sve proizvođače muči porast cijena repromaterijala, zabrinut je i za budućnost uzgajanja boškarina.
„Nama cilj mora biti da u uzgoj povučemo mlade jer program nam ne znači ništa ako nismo motivirali mlade ljude da ga prihvate,a u ovom trenutku smo tu veliku gubitnici. Kravu treba hraniti devet mjesec da izleže tele, a onda ga pet mjeseci treba držati da bi ono došlo 250 kilograma težine, kada ga AZRRI otkupi. I dobro da imamo agenciju koja ga želi otkupiti, ali ja na kraju dobijem šest tisuća kuna bruto, a moj sin građevinar koji put u jednom danu zaradi sedam tisuća kuna neto i on ne može biti zainteresiran da za uzgoj“, kaže Štifanić. Program radionice moderirao je Edmondo Šuran. (Tekst i foto: Robi Selan)
