'Ni jedan koridor ne prolazi Istrom, što smatram nedopustivim'

„Želimo li brže vlakove, nove ceste i razvijene luke, Istra i Hrvatska moraju se ucrtati na europskoj prometnoj karti“, istaknuo je zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego, koji je s predsjednikom IDS-a Daliborom Pausom u Bruxellesu razgovarao o europskim prometnim koridorima i što oni znače za Hrvatsku.

- Dok vlakovi u EU zemljama dosežu brzinu preko 200 km/h, Istra je prometno izolirana od ostatka EU-a, a cjelokupni željeznički promet u Hrvatskoj je na europskom začelju. Dok u Belgiji gotovo da nema prostora za izgradnju novih tračnica, a vlakom se može stići do doslovno bilo koje točke u zemlji, u Hrvatskoj se desetljećima zanemaruje taj sektor prometa. U prilog ne ide ni činjenica da smo novim prijedlogom Komisije iz prosinca prošle godine ostali zakinuti za priključenje na europske prometne koridore, time i za velike europske novce, naglasio je Flego.

Naime, EU je prije 30 godina iscrtala europsku prometnu mrežu i to je do danas jedna od najuspješnijih politika. Prometna infrastruktura na devet europskih koridora procjenjuje se na milijarde eura, a poseban instrument za financiranje ovih projekata – CEF – iznosi čak 23 milijarde eura. Europski se koridori revidiraju svakih 10 godina, upravo 2022., a posljednjom je takvom revizijom učinjeno nekoliko ključnih propusta za Hrvatsku. Flego i Paus smatraju da se još uvijek mogu osigurati potrebne izmjene, ali za to je potrebno maksimalno upregnuti u Vladi RH i nadležnom ministarstvu, kroz zajedničko djelovanje u Vijeću i Parlamentu.

- Ja ću, kao jedini hrvatski predstavnik u Odboru za promet, sve učiniti kako bi finalni prijedlog Europskog parlamenta bio drugačiji i bolji, naglasio je Flego.

Kao najvažnije prometne prioritete navode priključenje Luke Rijeka na koridor Baltik-Jadran te povezivanje Trsta i Pule željezničkom vezom. Luke u susjedstvu - Trst, Koper, Venecija i Ravenna su sve priključene na dva EU koridora - Mediteranski i Baltički, dok jedino Rijeka nepravedno ostaje samo na Mediteranskom koridoru.

- Priključenje Luke Rijeke na Baltički koridor presudno je za razvoj našeg prometnog sektora, ali unatoč njenom ogromnom potencijalu, to je neobjašnjivo izostalo u novom prijedlogu Komisije. Luka Rijeka naša je najvažnija teretna luka, a poboljšanjem željeznice njen bi se značaj povećao, jer bi bila bolje povezana sa sjevernom i zapadnom Europom. Također, iako Hrvatskom prolazi četiri od devet europskih koridora, novim prijedlogom Komisije nije predviđeno povezivanje Trsta i Pule preko željezničkog pravca Divača-Buzet, čime bi Istra prestala biti prometno izolirana od ostatka EU-a. Ni jedan koridor ne prolazi Istrom, niti kao dio proširene mreže koja bi se trebala dovršiti 2040., što smatram nedopustivim, naglasio je Flego.

Flego je istaknuo da od početka mandata upozorava nadležne - Vladu RH, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te nadležnog ministra na ovu nepravdu, s problemom je upoznao i Hrvatsku gospodarsku komoru, kao i Predstavništvo Komisije u Hrvatskoj, a putem svojih parlamentarnih odbora u Bruxellesu razgovara s europskim koordinatorima za TEN-T, odgovornim izvjestiteljem iz njegove Renew Europe grupe te samim predsjednikom grupe.

- Za Hrvatsku je važno biti dijelom koridora, ne samo zbog velikih EU sredstava, već i zbog turističkog, gospodarskog i okolišnog aspekta. Podizanje kvalitete putničkog i teretnog prijevoza olakšalo bi dolazak turista te transport za potrebe gospodarstva, uz manje štetne emisije CO2 na okoliš te veću razinu sigurnosti. To je potencijal koji za Istru i cijelu Hrvatsku predstavlja TEN-T koridor i zbog čega moramo inzistirati na njemu, zaključio je Paus te dodao kako je ovo prilika koja se događa jednom u 10 godina, a Vlada RH ju nije iskoristila, zbog čega bi željeznice u Istri mogle ostati spore, neelektrificirane i zaboravljene.