Ove su Istranke sudski tumači za neke neobične jezike. Evo što kažu!

Svi se ponekad susretnemo s potrebom za sudskim tumačem, odnosno prevoditeljem, ali to se u pravilu odnosi na velike i bliske jezike poput engleskog, talijanskog ili njemačkog. Ipak, na popisu sudskih tumača stranih jezika na pulskom sudu ima i nekoliko tumača za nama daleke ili neobične jezike, a to su bjeloruski, gruzijski i mađarski.

Naše Istranke koje dobro poznaju te jezike, i to toliko dobro da rade kao sudski tumači su Porečanka Marina Lebanidze, koja se doselila iz Gruzije, zatim Puljanka Ines Bartoletti, nekadašnja studentica prve generacije hungarologije na Sveučilištu u Zagrebu, te Maryna Raković, Bjeloruskinja iz Pule.

Marina Lebanidze živjela je u Gruziji do 1990. godine, a nakon što se udala za bunjevačkog Hrvata iz Subotice preselili su se u Poreč. „Tu su odrasla i školovala se naša djeca, tu se osjećam kao doma, jer živim duže nego što sam živjela u Gruziji. Nakon što sam nostrificirala svoju diplomu te mi je potvrđen akademski naziv magistra prava, nažalost se nisam bavila strukom, ali radila sam puno zanimljivih stvari: završila sam tečaj za turističkog vodiča, tečaj za voditelja poslovnice, za somelijera, za knjigovođu, za sudskog tumača... Imam svoju turističku agenciju, bavim se iznajmljivanjem, prijevodima (uglavnom na ruski, jer gruzijski se slabo traži), ponekad vodim izlete“, priča nam Marina Lebanidze.

Istarsko vino iz gruzijskog qvevrija

Gruzijci nisu česti gosti u Istri a ni veze Hrvatske s Gruzijom nisu odveć jake. Stoga nema ni previše posla za prevoditelja s gruzijskog, ali ima za prevoditelja s ruskog, kojeg također govori naša sugovornica.

„Jako rijetko imam prijevode s gruzijskog. Već 12 godina sam sudski tumač i tek u posljednjih nekoliko godina imala sam nekoliko prijevoda. Povezanost Gruzije s Hrvatskom u gospodarskom i turističkom smislu dosta je slaba, ali postoje neke tendencije i naznake za poboljšanje suradnje. Poznajem čak i neke Istrijane koji su putovali u Gruziju, i još neke koji to tek planiraju“, priča nam Marina.

Naravno, ima i onih koji iz Gruzije putuju u Istru, i to su uglavnom sudionici sportskih ili kulturnih manifestacija. „Vrlo su iznenađeni kad neočekivano tu čuju gruzijski jezik!“, kaže naša sugovornica koju pitamo što joj se najviše sviđa u Istri i mogu li se usporediti Istra i Gruzija.

„Povijesno postoji  duboka povezanost između Istre i Gruzije, jer se osnutak Pule prema legendi povezuje s Kolhiđanima (Kraljevstvo Kolhida - rana gruzijska država) i to mi je posebno drago, jer Istru doživljavam kao svoju drugu domovinu. Ima i mnogo sličnosti između Hrvatske (Istre) i Gruzije. Gruzija je teritorijalno, po broju stanovnika, po krajoliku i po svom zemljopisnom položaju jako slična Hrvatskoj. Turizam i vinarstvo u Gruziji, kao i u Istri, su vodeće grane. Gruzija - domovina vina, gdje se proizvodi vino u amfori (qvevriju) ukopanoj u zemlji, koje su dovezli iz Gruzije čak i domaći vinari u Zagrebačkoj i u Istarskoj županiji, gdje se sada proizvodi vino u gruzijskom qvevriju (koji je pod zaštitom UNESCO-a)! Gruzija je poznata po klapskom i polifonijskom pjevanju, koja je nedvojbeno najranija polifona tradicija kršćanskog svijeta te je određena od strane UNESCO-a kao nematerijalna kulturna baštine čovječanstva“.

Koje su posebnosti gruzijskog jezika? Je li on težak za naučiti, pitamo.

„Gruzijski jezik je poseban, ne sliči nijednom drugom i jako je težak za naučiti. Slova imaju kaligrafski oblik i ne postoje velika i mala slova. Prvi pismeni nalazi na gruzijskom datiraju iz 3. stoljeća prije Krista. Gruzijsko pismo je jedno od najstarijih u svijetu, koje se naravno mijenjalo, modificiralo, a u jednoj fazi (mhedruli) se uočava velika sličnost s glagoljicom. Od 2016. godine uključeno je u popis UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine“, kaže nam Marina.

Bjeloruski je arhaičan i mekši od ruskog

Naša iduća sugovornica je Puljanka Maryna Raković, inače sveučilišni profesor hrvatskog, srpskog, ruskog i bjeloruskog jezika i književnosti. Zaljubila se u Hrvatsku još dok je studirala na fakultetu, a kasnije su jačanju veza s Hrvatskom doprinijele i osobne okolnosti. Osim prevođenjem, bavi se i knjigovodstvom, pa tako ima svoju tvrtku s djelatnicama. Kao i njenu imenjakinju iz Gruzije i nju smo pitali ima li posla, s obzirom da veze Hrvatske i Bjelorusije nisu jake.

„U zadnje vrijeme se radi dosta toga po pitanju suradnje dviju zemalja, u čemu su aktivni i Veleposlanstvo Republike Bjelarus (Bjelorusije) za Mađarsku i Hrvatsku. Najviše poslovnih kontakata ima na riječkom području, također u Zagrebu i Splitu, gdje se nalaze i počasni konzuli Bjelorusije. Na moju veliku osobnu žalost, Istra još nije toliko upoznata ni poslovno, ni turistički s Bjelorusijom, mada se u Bjelorusiji smatra jednom od najpoželjnijih i najzanimljivijih turističkih destinacija. Tako da posla u Istri nemam puno, najviše radim za područje Rijeke i Zagreba, s time da u Rijeci imam i još jednu kolegicu. U zadnje vrijeme dosta se povećala količina posla što se tiče prijevoda, tako da sam u ovoj godini prevela oko 50 dokumenata“, ispričala nam je Maryina.

Bjeloruski je jedan od dva službena jezika u Bjelorusiji, ali naš je dojam bio da je ruski ipak dominantan. Je li to točno, pitamo Maryinu.

„Tako je bilo sve do otprilike desetak godina unatrag, međutim u zadnje vrijeme se puno više koristi i bjeloruski jezik, posebno kod mlađih generacija, sve državne službe, kao i veleposlanstvo, obavljaju poslovnu komunikaciju na bjeloruskom jeziku, s time da se u školama uče oba jezika ravnopravno i sve se isprave, kao što su putovnice, vozačke, rodni listovi, diplome itd. izdaju na oba jezika. Bjeloruski se jezik dosta razlikuje od, naprimjer, ruskog, ima puno više arhaičnih elemenata, 'mekši' je u izgovoru, ima sličnu gramatiku kao hrvatski, malo je teži od hrvatskog u pravopisu, ali kao takav nije ništa teži od hrvatskog za naučiti“

Ima li nekih sličnosti između Istre i Bjelorusije, pitamo našu sugovornicu.

„U Istri mi se sviđa sve - i ljudi, i priroda, i hrana, i vino - zaljubila sam se u nju na prvi pogled još 2001. godine kad sam tu prvi puta došla na more. Priroda se u Bjelorusiji dosta razlikuje od Hrvatske, tamo je ravnica s puno šuma, jezera, međutim ljudi su dosta slični, radišni, mirni, staloženi, tolerantni, prihvaćaju različitosti i nikad nisam imala nikakvih problema, niti u poslovnoj, niti u privatnoj komunikaciji zbog naglaska u govoru. Smatram se Istrijankom bjeloruskog podrijetla i čast mi je svojim radom doprinositi mojoj divnoj Istri.“

'Üdvözlöm az Isztriai Portál olvasóit'

I dok su hrvatski i bjeloruski srodni, pa čak i donekle međusobno razumljivi, s jezikom koji govori naša sljedeća sugovornica to sigurno nije tako. Ines Bartoletti iz Pule sudski je tumač za mađarski jezik. Negdje smo čuli da, iako mađarski jezik zvuči zastrašujuće, njegova je gramatika zapravo lagana, jer ima jako malo iznimki od pravila. Tu nam je ideju Ines na samom početku demantirala.

„Gramatika na početku učenja nije lagana jer su gramatička pravila drugačija nego u nama poznatim europskim jezicima. Gramatika mađarskog jezika funkcionira drugačije od gramatike indoeuropskih jezika, nema gramatičkih rodova, jezik ima 14 samoglasnika“, kazala nam je. Od naših se prijašnjih sugovornica razlikuje po tome što nije izvorni govornik.

„Dolazim iz nacionalno 'šarene' obitelji. Moj djed (otac mog oca) je bio Mađar koji je živio u Hrvatskoj. Moja baka (mama moje majke) je Čehinja, a roditelji mog djeda (s majčine strane) su u kući govorili mađarski, češki i njemački. Ja sam rođena u Njemačkoj i dio djetinjstva sam provela tamo. Mađarski sam naučila na studiju hungarologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Mi smo bili prva generacija hungarologa kada je otvorena katedra za hungarologiju na FFZG“, priča nam Ines.

Koliko dokumenata prevede na godišnjoj razini, pitamo ju…

„Ja sam sudski tumač i prevoditeljica za njemački i mađarski jezik i prijevodi na mađarski i s mađarskog čine oko 15-20% mog ukupnog posla. Po struci sam profesorica njemačkog jezika i književnosti i mađarskog jezika i književnosti, sudski tumač i prevoditelj za njemački i mađarski jezik, te turistički vodič za navedene jezike za Istarsku županiju. Od 2007. godine sam vlasnica prevoditeljskog ureda „Novalis“ iz Pule. Vršim usmene i pismene prijevode na 'svoje' jezike, ali surađujem s prevoditeljima i tumačima za ostale jezike jer klijenti često traže prijevode na više jezika, npr. za web-stranice, brošure…. Tako da surađujem s fizičkim osobama i tvrtkama iz Istre, Hrvatske ali i EU“, odgovara naša sugovornica.

Iako je jezik totalna nepoznanica, Mađarska i njena kultura Istranima su puno bliži od gruzijske ili bjeloruske. Starije generacije sjećaju se crtića Gustav, izleti u Mađarsku redovna su pojava a njihovi pisci i filmaši mogu se čitati, odnosno gledati i u našim medijima. Njen je omiljeni mađarski pisac Péter Esterházy, a film „Mephisto“. Naša sugovornica posjećivala je Mađarsku; kupala se u čuvenom jezeru Balaton i mađarskim toplicama, a u gradu Szombathelyu (Vas megye, hrv. Željezna županija) za vrijeme studija boravila je turistički, ali i na stipendiji.

„U sklopu studija, kako su nam svi profesori dolazili iz Mađarske i mi smo bili prva generacija hungarologa u RH, imali smo često priliku ići na razne izlete i studijska putovanja te na stipendije. Obišli smo cijelu Mađarsku“, kazala nam je Ines. Na kraju zamolili smo ju da nam prevede rečenicu s kojom ćemo odjaviti ovaj tekst.

 „Puno pozdrava čitateljima istarskog portala - Üdvözlöm az Isztriai Portál olvasóit", kažemo Ines i ja. Ona mađarski ja hrvatski. (Tekst: Kristian Stepčić Reisman, foto: Facebook)