Istrani će autocestom do Rijeke za pet godina: a kada će do Kopra?
Konačno znamo. Do 3. prosinca 2020. bit će izgrađen krak autoceste Pazin - Cerovlje, a do 3. prosinca 2021. njegov nastavak od Cerovlja do tunela Učka. Bušenje druge cijevi tunela Učka započinje početkom 2022. godine i trajati će 3 godine. Tunel Učka u punom profilu bi mogao biti otvoren početkom 2025. godine ili idealno turistički gledano mjesec dana ranije 3. prosinca 2024. godine, piše Istragram.
Uprava Bina-Istre pregovara s bankama, Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i projektantima kako bi izgradnja drugog tunela započela odmah nakon završetka autoceste od strane Istre.
Ni sa druge strane Učke ne spavaju. Primorsko-goranska županija dovršava dokumentaciju za preostali dio autoceste od tunela Učka do Matulja. Investicija je vrijedna milijardu i 237 milijuna kuna (to brojkom tako izgleda: 1.237.000.000,00 kuna) , kojom će Istra konačno biti pokrivena autocestom, najprije izgradnjom punog profila autoceste od Pazina do tunela Učka, u duljini od 29 kilometara.
Jako je važno istaknuti da je koncesionar pripremio projektnu dokumentaciju i građevinsku dozvolu za drugu cijev tunela Učke te studiju utjecaja na okoliš za preostalu dionicu do Matulja. Vlada Republike Hrvatske je prije skoro 15 godina dodijelila koncesiju društvu Bina Istra d.d. u rujnu sada već davne 1995. godine, a ugovor o koncesiji je izmijenjen i dopunjen do sada četiri puta i još će. Od Pazina se trenutno gradi 11 vijadukata, 14 podvožnjaka, 3 nova nadvožnjaka i ruši se 3 postojeća. Izgraditi će se odmorište Rebri. U Istru trenutno više od 90% turista dolazi preko Istarskog Ipsilona.
Republika Hrvatska prema Koncesionaru Bina Istri mora uplatiti iznos od 986 milijuna kuna do kraja trajanja koncesije, i projekt je pozitivan za proračun Republike Hrvatske, ističu u nadležnom Ministarstvu. Koncesionar će do kraja koncesijskog ugovora u proračun Republike Hrvatske uplatiti 934 milijuna kuna koncesijske naknade te kroz trajanje koncesijskog ugovora i 826 milijuna kuna poreza i doprinosa, od čega 455 milijuna kuna u prve tri godine.
Ukupno gledajući, Republika Hrvatska ima pozitivan financijski učinak veći od 774 milijuna kuna. Dodatno, Republici Hrvatskoj, kao davatelju koncesije, po isteku trajanja koncesije, pripast će vlasništvo nad autocestom. Bina Istra brine se trenutno za 150 kilometara autocesta i brzih cesta a trenutnom investicijom zapošljava znatan dio građevinske mehanizacije u Istri.
Tijekom ljetnih mjeseci posebno vikenda tradicionalno se pojavljuju prometne gužve na cestama koje vode od Slovenije prema granici s Hrvatskom na zapadnom kraku Istarskog ipsilona. Gužve nastaju kada se vozila spajaju u običnu prometnicu sa autoceste iz oba pravca.
Sa Slovenske strane Projektanti autoceste Koper-Zmaj ističu da 17 kilometara autoceste kojom bi se dobio puni profil košta 300.000.000 eura i trenutno to Ljubljana pažljivo analizira. Ljubljana čak razmišlja izgraditi jeftiniju, bržu i ekološkiju varijantu rute Baredi. To je jedna varijanta poveznice s hrvatskom granicom.
Druga po mnogima najbolja je već usvojena u Izoli. Tvrtka za autoceste DARS je već kupila 91 % zemljišta koje je na ruti buduće autoceste. Dars je Općini Piran poslao dokumentaciju za dobivanje građevinske dozvole ali je Općina Piran za sada obustavila aktivnosti povezane s cestama. Dars trenutno čeka odluku nadležnog ministarstva o konceptu i varijantama prometnih veza na području slovenskog dijela Istre.
U Kopru ističu da je gradnja do Lucije besmislena ako se ne zna kada će i kuda ići autocesta do granice u Sečovlju prema Plovaniji. Sigurno se slovenska primorska javnost pita imaju li takvi projekti smisla dva mjeseca godišnje, kada se i oni guše u turističkoj prometnoj gužvi.
Nekako se stječe dojam da se puna autocesta od slovenske strane do Plovanije i dalje prema Umagu ne može dogoditi bez jasnog i razumljivog razgovora Zagreba i Ljubljane što će „zvoniti“ i po Bruxellesu i Strasbourgu.
Novi istarski eurozastupnik Valter Flego već je službeno govorio o toj temi, jer pogled logike i razuma iz Istre je znao više puta biti drugačiji od mišićave Ljubljane i nabildanog Zagreba. A projekt autoceste Kozina – Rupa (Rijeka) je duboko, duboko u tamnim ladicama. (D.D./Istragram)
