Posjetili smo izložbu gljiva u Pazinu, evo što smo doznali (video)
„Gljivar sam već dvadesetak godina i poznajem solidan broj vrsta, ali uvijek ima mjesta za nove spoznaje i zato mi je drago doći na ovakve izložbe“, rekao nam je Lučano Nadišić iz Pazina koji je 11. listopada došao razgledati Istarsku izložbu gljiva u pazinskoj Školsko-gradskoj sportskoj dvorani.
Organizirao ju je Istarski mikološko-gljivarski savez u suradnji s Hrvatskim šumarskim institutom i pod pokroviteljstvom Istarske županije, Grada Pazina i TZ Grada Pazina, a otvorili su je Željko Zgrablić iz Hrvatskog šumarskog instituta, Centra za općekorisne funkcije šuma „Josip Ressel“ Pazin, predsjednik Istarskog mikološko-gljivarskog društva Željko Ružić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Pazina Davor Sloković i Dean Blažina iz Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije. Izložba traje dva dana, odnosno 11. i 12. listopada, a izloženo je dvjestotinjak vrsta gljiva prikupljenih diljem Istre i dobrog dijela Gorskog kotara.
Istarski mikološko-gljivarski savez čine gljivarska društva „Sunčanica“ Medulin, „Žurdana“ Kaštelir, „Boletus“ Buje, „Martinčica“ Labin i odnedavno Udruga tartufara „Istra“ Motovun. Predsjednik Saveza Željko Ružić, ujedno predsjednik bujskog „Boletusa“, kazao nam je: „Posljednjih dana gljive napreduju u cijeloj Istri. Prije nije bilo puno kiše, a poslije je došla bura, što je dosta poremetilo rast gljiva. Sada je tlo vlažno, a dnevna i noćna temperatura se kreću oko 15 stupnjeva, što je idealno za rast gljiva.“ Prije mjesec dana bilo je vrganja i blagvi, trenutačno su rastu krasnice, a dolazi vrijeme martinčica i puževica. Na Labinštini, oprez, uočeno puno otrovnih zelenih pupavki! Gljiva, međutim, ove godine nigdje nema u izobilju.
Miroslav Praskalo, predsjednik kaštelirske „Žurdane“, kaže: „ Ljude obično zanima koja je gljiva otrovna, a koja jestiva, ali mi prikupljamo i izlažemo sve da bismo po kazali njihovu raznolikost i ukazali na njihovu funkciju u šumi. Svaka ima svoju funkciju: razgrađuju biomaterijal, pružaju drveću minerale, a zauzvrat dobivaju šećere i parazitski ubrzavaju raspad starog drva. U zadnje vrijeme otkriva se sve više ljekovitih aminokiselina i ostali spojeva koji jačaju imunitet. Otrovnost kod nekih vrsta ovisi o načinu pripreme jer ako ih termički obrađujete barem dvadeset minuta,otrovni sastojak će se razgraditi. Također, ovisi o uzrastu i tjelesnoj masi. Preporučuje se da djeca mlađa od dvanaest godine uopće ne jedu gljive jer još nemaju dovoljno razvijenu jetru.“
Branka Legović iz Kaštelira osoba je iz čije kuhinje možete slobodno konzumirati gljive. „Rođena sam na selu i uvijek smo jeli gljive. Meni su najbolje rusule ili krasnice, kojih upravo sada ima mnogo. Gljive pripremam na maslinovom ulju, radim umake, stavljam ih u juhe i u paštete“, kazala nam je. Sljedeća izložba gljiva održat će se 16. listopada u Nedešćini u povodu Dana općine Sv. Nedjelja, a organizira je labinska „Martinčica“. Bujski „Boletus“ organizirat će 26. i 27. listopada Dane Gljiva u Brtonigli. (Tekst: Robi Selan, foto i video: Roberto Matković)
