Norvežanin napisao knjigu o Istri i Kvarneru: 'Stranci vas tako vide'

Jedan od vjerojatno ponajboljih skandinavskih poznavatelja zemalja bivše Jugoslavije, Norvežanin Svein Mønnesland, profesor emeritus na odsjeku za slavistiku Sveučilišta u Oslu i član norveške Akademije znanosti i umjetnosti, nedavno je objavio opširnu i bogato opremljenu monografiju “Istra i Kvarner očima stranaca”, piše Jutarnji list.

Poznavatelji Mønneslandova rada, a profesor je 2011. objavio knjigu “Dalmacija u očima stranaca”, kao da već i očekuju da iz Norveške o ovim prostorima stižu knjige iza kojih stoji višegodišnji predani rad, obilaženje arhiva, traganje za do tad često nepoznatim zapisima stranaca o našim krajevima.

Na knjizi je intenzivno radio tri godine. Materijale je prikupljao uglavnom iz starih knjiga, ponajmanje s ovih prostora, iz ilustriranih časopisa, iz arhiva, muzeja i antikvarijata. Ima tekstova i veduta gradova koji datiraju još iz 15. stoljeća. Monografija od gotovo četiri stotine stranica sadrži obiman likovni materijal.

“Čini mi se da taj materijal nije dovoljno iskorišten, a stare slike puno govore o povijesti. Zato u knjizi ima nekoliko stotina gravira, crteža i slika u boji. Zanimljiv su izvor časopisi iz 19. st., u to vrijeme su to bili časopisi velikog formata, s crtežima i tekstovima. Čim bi se nešto bitno negdje u svijetu dogodio redakcije bi slale svoje dopisnike i umjetnike.”

Tako je, primjerice, u njemačkim ilustriranim časopisima našao crteže nastale za posjeta Franje Josipa I. Puli i Rijeci. Knjiga opisuje kako su stranci vidjeli Istru i Kvarner od kasnog srednjeg vijeka do Prvog svjetskog rata. “Nisam bio svjestan, a čini mi da to važi i za mnoge u Hrvatskoj, koliko su rimski spomenici u Puli bili važni za europsku arhitekturu i umjetnost. Naistaknutiji arhitekti su opisali spomenike, od prvih opisa u 16. stoljeću do početka 19. Pula je odigrala važnu ulogu za upoznavanje antičke arhitekture. Čak je i Michelangelo bio u Puli. Iznenadilo me koliko je europskih umjetnika u 19. stoljeću radilo u ovom području, što je općenito manje poznato.

Bilo je puno iznenađenja kad sam se udubio u posao. Od manje važnosti, ali zanimljivo je da prvi opis jednog vampira potiče iz Istre. Valvasor je 1689. objavio opis vampira, a kaže da je sve točno i sigurno, jer je sam sreo ljude o kojima je riječ.” “Domaći ljudi u knjizi će naći mnogo nepoznatog materijala o tome kako su ih stranci doživljavali, a stranci se mogu upoznati s bogatom baštinom ovoga područja. Prodavat će se po knjižarama, za sad je imaju samo u knjižari Val u Rijeci i Zavičajnoj knjižari Petit u Puli.”

“Stranci često uočavaju pojave što su previše poznate i svakodnevne da bi ih domaći ljudi opisali. Primjer su narodne nošnje. Općenito je narodni život bio egzotičan za strane putnike. Mislim da će se domaći čitatelj ponekad iznenaditi kako su stranci opisali ljude ovdje. Bilo je ne samo pohvala, već i negativnih izjava. Bilo je i nesporazuma i očiglednih predrasuda. Sredinom 1890-ih, kad je Opatija već uživala ugled luksuzne destinacije, Anton Čehov je napisao: ‘Jeste li ikad bili u Opatiji? To je prljav slavenski gradić sa samo jednom ulicom koja zaudara i kojom se ne može hodati nakon kiše bez galoša.’”, piše Jutarnji.