Tradicionalni božićni običaji u Istri
Božićno je vrijeme za Istru doba godine kada se najviše čuvaju drevni običaji, od kojih neki imaju korijene još od srednjovjekovnih vremena. Tako se u istarskom seoskom domu Badnjak i Božić najviše osjeća u uređenju doma, ali i u kuhinji, objavio je Radio Pula.
U očekivanju blagdana kuća se tradicionalno u Istri mora lijepo urediti i očistiti. Božić se u istarskoj kuhinji osjeća već na Badnjak, odnosno Viliju Bojžu, kako kažu Istrani. Tu se štuju mnogi običaji i pravila o tome što se i kako jede dan uoči Božića i na sam Božić. Badnja večer u istarskim je obiteljima bila svečani događaj. Obitelj se, prije odlaska na Polnoćku, okupljala uz zajedničku večeru tradicijskih posnih jela bakalara, pasutica, maneštre od slanutka, kaže Davorka Šajina vlasnica agroturističkog objekta.
Ističe kako je na sam Božić u istarskim je domovima bilo puno svečanije nego na Badnjak. Za jelo se spremalo najbolje što se imalo i bila je to prilika da se kuša bogata istarska gastronomija i danas vrlo cijenjena. To je prvenstveno bila tjestenina, fuži sa šugom, kupus i kapun.
Posebnu toplinu predbožićnom i božićnom kućnom ugođaju nekad su davala ognjišća. U kućama koje su imale ognjišće, njegovao se običaj da se na Badnjak donese veliki panj, koji je trebao gorjeti, odnosno tinjati i nipošto se nije smio ugasiti, kaže Etore Šajina iz Katuna Lindarskog.
Na sam Božić neizostavan je bio i kruh koji se za tu prigodu radio od bijeloga brašna. Tradicijska istarska predbožićna i božićna jela osebujna su i po kolačima. Običaj je bio, kaže Davorka Šajina da se pripremaju fritule, cukerančići, ali i takozvana povitica. Na stolu su za Božić neizostavni bili i orasi, bademi, lješnjaci te suhe smokve i jabuke. Služile su i za darivanje, posebno kod djece, ali i za ukrašavanje borića, odnosno božićnoga drvca.
Neizostavno je za Badnjak i Božić u istarskim obiteljima bilo i piće, pilo se vino - domaća malvazija i teran, donosi Radio Pula.
