Jakovčić o europskom putu zemalja zapadnog Balkana
Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić 2. lipnja je za potrebe medija odgovorio na tri aktualna pitanja i komentirao napredak zemalja zapadnog Balkana na putu do članstva u Europskoj uniji.
* Ovih se dana navršava 20 godina od genocida u Srebrenici. Koja je najvažnija poruka Rezolucije koju ste tim povodom uputili u parlamentarnu proceduru?
- Genocid u Srebrenici najveća je tragedija i najstrašniji zločin počinjen na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata. Godišnjicu Srebrenice Europski parlament mora dostojanstveno obilježiti. Zato sam predložio Rezoluciju u kojoj se, na prvom mjestu, izražava pijetet svim žrtvama. Mnogi nevini su stradali, a mnogi i danas pate zbog te tragedije.
Istodobno pozvao sam europske čelnike da ne zaborave BiH, da ne zaborave zapadni Balkan. Tako želim senzibilizirati i Europski parlament i europsku javnost za ono što se danas događa na zapadnom Balkanu. U Rezoluciji sam se založio i da se kroz način prezentacije nedavne prošlosti u obrazovnim sustavima zemalja te regije doprinese pomirenju. Bez sveopćeg pomirenja sasvim sigurno neće biti sreće na zapadnom Balkanu.
* Kao izvjestitelj EP-a za Jadransko-jonsku strategiju EU-a kako komentirate nedavni posjet srbijanskog premijera Vučića Tirani?
- Pozdravio sam svojedobno dolazak albanskog premijera Rame u Beograd. Snažno pozdravljam i odluku srbijanskog premijera Vučića da posjeti Tiranu. Mislim da su ti susreti sjajna poruka dvojice premijera građanima Srbije i Albanije. Imao sam prigodu u više navrata razgovarati i s Vučićem i s Ramom te sam uvjeren u njihovu iskrenu želju za stvaranjem mostova suradnje na Balkanu. Albanija i Srbija kao zemlje koje žele postati članice Unije tako potvrđuju želju za otvorenošću bez obzira na razlike koje, zbog povijesnih i političkih okolnosti, postoje među njima. Nedavne razgovore u Tirani o suradnji Srbije i Albanije u području gospodarstva vidim kao iznimno važnu poruku. Stoga ću u izvještaju o Jadransko-jonskoj strategiji EU-a naglasiti tu pozitivnu atmosferu i izraziti zadovoljstvo što su premijeri Vučić i Rama napravili iskorak od problema koji su dugi niz godina opterećivali odnose Srbije u Albanije i time učvrstili europsku perspektivu za obje zemlje.
* Kakvo je vaše stajalište prema europskoj budućnosti Makedonije?
- U svojim brojnim istupima upozoravao sam da europska perspektiva zapadnog Balkana još nije do kraja definirana niti razriješena. Kada je riječ o Makedoniji uvjeren sam da odgovornost za duboku krizu na prvome mjestu leži na političkim čelnicima Makedonije. I vlast i oporba moraju zajedno pronaći rješenje. Upravo je uloga mojih kolega u Europskom parlamentu i mene da potaknemo i omogućimo postizanje političkog konsenzusa oko ključnih stvari o kojima ovisi razvoj i napredak Makedonije. Nadam se da će takvi naši napori dovesti do rezultata. No otvoreno treba reći da su EU i NATO podcijenili ozbiljnost situacije na zapadnom Balkanu i snose dio odgovornosti za sadašnju krizu. Jer Makedonija je došla u stanje besperspektivnosti, u situaciju iz koje kao da ne postoji izlaz. Stoga je otvaranje europske perspektive Makedoniji, po mom dubokom uvjerenju, ključ stabilnosti na Balkanu. U tom kontekstu pozivam naše grčke prijatelje da pronađu rješenje problema oko imena i da veto koji traje već godinama ne opterećuje odnose na Balkanu.
