'Biljke su moj hobi, uživam saditi i uzgajati ih' (foto)
Brazilska feijoa, eukaliptus, agava, crni bambus, žižula, žuta Banksova ruža koja je prekrila cijeli orah... Teško je nabrojati sve vrste biljaka koje rastu u dvorištu Korada Serga u Šimunicima kod Sv. Katarine u općini Pićan.
„To mi je hobi već trideset i pet godina. Uživam u tome. Počeo sam tako što sam ispod jorgovana posadio ljubičice i zumbule“, kaže Sergo, po struci elektromehaničar.
'Gosti' iz američkih pustinja
Rekli bismo da je stvorio botanički vrt, ali botanički vrt podrazumijeva održavanje jednom posađene vrste, a ovdje se vrste stalno mijenjaju.
„Imao sam magnolije, ali one su stradale zbog suše. Kako je zadnjih godina sve sušnije, počeo sam saditi juke, kaktuse i sukulente, uglavnom iz američkih pustinja. To se ne sadi u zemlju nego treba pripremiti poseban mineralni supstrat. Kaže se da jedna vrsta mora stradati da bi na njeno mjesto došla druga“, objasnio nam je.
Zanimanje za biljke ne prestaje u dvorištu, Sergo se jednako tako zanima i za ljekovito bilje, od kojega pravi tinkture, a zadnjih sedam godina bavi se orhidejama.
Nepoznata orhideja sa Sisola
„Penjao sam se na Sisol i gore naišao na orhideju nepoznate vrste. Potražio sam aplikaciju za prepoznavanje i tako je to počelo. Povezao sam se s ornitologom iz Trogira koji se bavi i orhidejama, a on me povezao s orhidologom iz Slovenije koji je napisao knjigu Slovenske orhideje, a povezan sam i sa stručnjakom iz Muggie. Prije nekoliko dana bio sam na Rtu Kamenjak gdje se može naći zanimljivih vrsta i njihovih križanaca“, ispričao nam je o tome.
Osim u dvorištu, sada, u proljeće, treba raditi na njivi, u masliniku i vinogradu. A vinograd je također mjesto velike biološke raznolikosti jer pored žutog muškata, malvazije, chardonnaya, merlota, cabernet sauvignona i terana, tu su starinske vrste barbera, hrvatica, tintor, marzamino, bontempo, likont, surina, pergola, velipar, plavinac i mešnjok. (Od nekih samo trs – dva, a imena koja smo naveli su lokalna.)
„To je ostalo od noneta. Otac kaže da bi nedjeljom uzeo jaketu pošao po okolnim selima tražiti cijepove raznih vrsta. Vjerojatno sam od njega naslijedio tu ljubav prema biljkama. Starih sorta loze je nekada bilo i više, ali su propale prije nego je mene to počelo zanimati“, kaže Korado Sergo.
Od djeda je ostale i ruža na ulazu, nasuprot Banksove ruže koje prekriva orah, koja ne ovom mjestu raste devedeset godina. (Tekst i foto: Robi Selan)
