Iz Možemo! Pula poslali gradskoj upravi upute za rodno osjetljiv jezik
"Centar za građanske inicijative iz Poreča zamolili smo upute za korištenje rodno osjetljivog jezika te smo ih danas dostavili gradskoj upravi", objavili su 29. lipnja na svojoj Facebook stranici Možemo! Pula. U nastavku prenosimo njihovu objavu.
"Hrvatski jezik posjeduje sustave za ravnopravnu vidljivost spolova, tj. ima nastavke za ženski rod, pa osim što je i gramatički opravdana, upotreba rodno osjetljivog jezika je i važno društveno pitanje, koje za posljedicu ima veću vidljivost žena i ženskog rada.
Uporaba rodno osjetljivog jezika je političko, a ne stilsko pitanje te promjene u jeziku ne znače automatski i bolji položaj žene u društvu, ali korištenje rodno osviještenog jezika umanjuje rodni jaz u jeziku koji u sebi još uvijek čuva patrijarhat i koji preferira muški rod. To se može premostiti jedino produbljivanjem svijesti o rodnoj diskriminaciji unutar društva koje se tim jezikom koristi.
U donjem dijelu teksta navedena su neka pravila, koja su bazirana na preporukama Vijeća Europe kao i lingvistkinja i lingvista, za uporabu rodno osjetljivog jezika u svakodnevnom govoru i službenom jeziku u institucijama. Kad se muški oblik koristi kao univerzalan/rodno neutralan oblik, valja ga zamijeniti riječju koja nema nikakvu spolnu konotaciju ili upotrijebiti i muški i ženski oblik; za označavanje grupe koja se sastoji od žena i muškaraca valja upotrijebiti neutralnu formulaciju gdje god se može ili ženski i muški oblik navesti jedan uz drugi.
Jezik, čiji je simbolizam važan, ne smije odobravati hegemoniju muškog modela. Jezik mora biti rodno neutralan (npr. „osoba”) ili se odnositi na oba spola („njegov/njezin”). Npr. na sastanku je bilo 56 osoba ili na sastanku je bilo 56 žena i muškaraca.
Slijediti pravilo slaganja subjekta i predikata u rodu, broju i licu: Vjećnica Močibob je imala izaganje.
Dosljedno koristiti oblik ženskog roda za zanimanja i funkcije žena gdje je to moguće: Predsjednica je sazvala sastanak.
Oslovljavati na odgovarajući način: Publika je gotovo uvijek mješovita po spolu tj. rodu.
Ne ustručavati se koristiti ženske forme zanimanja, funkcija ili titula, čak i ako još uvijek takav naziv nije potpuno prihvaćen.
Koristiti oba gramatička roda istovremeno, ukoliko se radi o osobama oba spola, dodavanjem nastavka za ženski rod iza kose ili donje crte (predavač/ica ili predavač_ica).
Pokazati uvažavanje različitih potreba žena i muškaraca u pisanju politike djelovanja ili drugog akta, što će se odraziti i u upotrebi jezika.
Izbjegavanje stereotipa:
1. Izbjegavati ponavljanje stereotipa o podjeli uloga u domaćinstvu i naglašavanje ženskih obveza majčinstva i brige i muških obveza privređivanja i zarade.
2. Izbjegavati stereotipne binarnosti u jeziku, kao što je ona: ljudi + žene. Ovo navodi na zaključak da žene nisu ljudi.
3. Danas je neprihvatljivo „pogađati“ da li je žena udana ili ne, kao i pitanje - Gospođa ili gospođica? Preporuka je pisati dosljedno ime i prezime, a oslovljavati sve žene sa „gospođa“, bez obzira na bračni status.
4. U oglasima i natječajima za posao tražiti da se prijave i muškarci i žene: radnik/radnica.
5. Usuglasiti potpise zaposlenih osoba, vizit-karte, potpise na službenim dopisima, natpise na vratima ureda, itd. poštujući kako osobe žele da ih se oslovljava", napisali su iz Možemo Pula!
