Najznačajniji umjetnici avangarde opet u Poreču

0

Dolaskom umjetnika Vlade Marteka (Hrvatska), Marijana Molnara (Hrvatska) i Dragana Živadinova (Slovenija) u Valamar započelo je ovogodišnje, sedmo izdanje projekta „Umjetnik na odmoru 2018.“

I ove će godine u projektu sudjelovati umjetnici iz svih krajeva Europe. Uz već navedene, to su i Vasily Slonov (Rusija), Eulàlia Grau (Španjolska), Adela Jušić (Bosna i Hercegovina), Lana Čmajčanin (Bosna i Hercegovina), Ludo Mich (Belgija), Vladimir Nikolić (Srbija), Dubravko Mataković (Hrvatska). Uz njih, dolazak mlađe generacije umjetnica čije se stvaranje odvija na nasljeđu radikalne umjetnosti predstavlja novu dimenziju projekta koji je postao nezaobilazan dio ljeta u Poreču te je dosada ugostio neka od najvažnih imena avangardne umjetničke scene danas.

Uvod u novo izdanje projekta izložba je radova jednog od najznačajnijih poljskih umjetnika sedamdesetih godina – Andrzeja Lachowicza „Forma svijesti“, otvorena ovoga vikenda u Galeriji Zuccato pri Pučkom otvorenom učilištu Poreč. Lachowicz je poznat je po svojim konceptualnim radovima u formi fotografije, slika i crteža. Tijekom svoje karijere dao je velik doprinos teoriji umjetnosti i bio je mentorom mnogih umjetnika naredne generacije. Jedan je i od osnivača važne nezavisne galerije PERMAFO u Wroclawu. Izložba ostaje otvorena do 5. kolovoza 2018.

Zahvaljujući ovom projektu Poreč će i ove godine biti jedan od najvažnijih nositelja kulturnih aktivnosti na jadranskoj obali, kao i najbolje odredište za umjetnike koji ga već godinama vide kao idealnu destinaciju.

Projekt se  provodi u okviru krovnog programa ValamART, jednog od devet programa društveno odgovornog poslovanja Valamara. Vjerujući u važnost umjetnosti kao jednog od ključnih sadržaja koji obogaćuju destinaciju, Valamar kroz ovaj program podupire  stvaralaštvo domaćih i svjetskih umjetnika te brojne kulturne inicijative i projekte koji su urodili velikim brojem umjetničkih djela.

Ukratko o projektu „Umjetnik na odmoru“ u Valamaru

„Umjetnik na odmoru“ u Valamaru projekt je čiji je autor kolekcionar Marinko Sudac, a organizira se u suradnji s tvrtkom Valamar Riviera, Institutom za istraživanje avangarde i Kolekcijom Marinko Sudac. Misija mu je prezentiranje raznih nasljeđa radikalne umjetnosti kroz gostovanje svjetski priznatih avangardnih umjetnika koji će po tjedan dana boraviti u ekskluzivnim Valamarovim objektima, a  tijekom srpnja i kolovoza umjetnici će kroz neformalna druženja upoznati druge umjetnike, ali i teoretičare, povjesničare umjetnosti i muzejske stručnjake. Tijekom godina održavanja projekta, više od 60 značajnih svjetskih umjetnika boravilo je u Hrvatskoj te je stvoreno i kroz ekskluzivne izložbe i performanse prezentirano više od stotinu umjetničkih djela. Proteklih smo godina tako imali priliku upoznati grupu Blue Noses (Rusija), Katalin Ladik (Srbija / Mađarska), Leva Nussberga (Rusija/SAD), Philipa Cornera (SAD/Italija),  Rudolfa Sikoru (Slovačka), Józefa Robakowskog (Poljska), Rašu Todosijevića (Srbija),  Slobodana Šijana (Srbija), Jarosława Kozłowskog  (Poljska) te brojne druge. Svake se godine tijekom projekta održi izložba u Poreču. Projekt je tako lani započeo izložbom konceptualnog umjetnika Radomira Damnjanovića Damnjana u porečkoj galeriji Zuccato, a kasnije je održana i izložba Živka Grozdanića Gere. Nakon kraja projekta na izložbi u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, javnosti se prezentiraju umjetnici i radovi nastali u tijekom boravka u Poreču.

Ukratko o ovogodišnjim umjetnicima

Ludo Mich (Belgija)

Ludo Mich rođen je 1945. u Antwerpu u Belgiji. Njegovi radovi, čiji su korijeni u Fluxusu, uključuju mnogo medija: kompjutorsku umjetnost, zvučne performanse, hepeninge u duhu Fluxusa, poeziju, slikarstvo, elektronsku glazbu, crtanje, skulpturu, kazalište, performanse na otvorenome i na ulici. Najpoznatiji je po svojim filmovima iz 60-ih i 70-ih i smatra se jednim od najboljih umjetnika belgijske „underground“ kinematografije. Mich je imao performanse po cijelome svijetu, izdaje glazbena izdanja i surađuje s umjetnicima.

Dragan Živadinov (Slovenija)

Rođen 1960. u Ilirskoj Bistrici u Sloveniji, ovaj konceptualni umjetnik jedan je osnivača umjetničkog pokreta Neue Slowenische Kunst (1985.), uz grupe Laibach i Irwin. Uvodi pojam retrogardizma 1980-ih godina, a 1987. i  „Kozmokinetični kabinet Noordung“ radi objedinjavanja umjetnosti i znanosti. Bavi se gravitacijskom umjetnošću i astronautikom. Njegov dugogodišnji kazališni projekt izvodi se  svakih deset godina, sve do završne 2045. kad će se i Živadinov, kao kandidat za kozmonauta s odrađenom obukom u ruskom Zvjezdanom gradu, samoispaliti u svemir.

Marijan Molnar (Hrvatska)

Marijan Molnar rođen je 1951. u Reki, pokraj Koprivnice. On je postkonceptualni umjetnik i jedan od aktera nove umjetničke prakse u Zagrebu. U stvaralaštvu prakticira umjetnički nomadizam koji s vremenom uključuje sve nove tehnologije te kombinira slikarstvo, instalaciju, video, ambijente, javne akcije, fotografiju, site-specific i on-line instalacije. U radovima propituje i temu odsutnosti, otvorenosti i zatvorenosti, indiferentnosti. Surađivao je s umjetnicima oko Galerije Podrum i Galerije PM.

Dubravko Mataković (Hrvatska)

Rođen 1959. u Ivankovu, Matakoviću je  uz likovnu djelatnost od 1984. važan oblik izražavanja  strip. Stripovi mu od 1984. izlaze u "Studentskome listu", a zatim i u "Poletu", "Mladosti", osječkome "TEN-u", ljubljanskoj "Tribuni", "Patku", "Večernjem listu" i drugima. Do sada je objavio desetak albuma stripa, a njegove radove obilježava crni humor i sarkazam spram društva u kojem živi. Bavi se i crtanim filmom, a i osnivač je benda Septica, u kojem pjeva pod umjetničkim imenom "Govnar Smrti".

Vasily Slonov (Rusija)

Slonov je rođen 1969. u Krasnojarsku. Radi skulpture, instalacije, slike, objekte itd., a rad mu je  iznimno satiričan, angažiran, nudi humorističnu, ali ipak gorku kritiku ruskog društva. Radovi su mu ispunjeni simbolikom i aluzijama koje se objašnjavaju u društvenim okolnostima. Ponekad inspiraciju nalazi u radovima ranih ruskih avangardista, a spaja je sa svojim jedinstvenim gledištem. Slonov je postao globalno poznat nakon što je njegova izložba „Welcome! Sochi 2014“ zatvorena. Njegovi radovi kreću se od malih objekata do velikih instalacija i uvijek uspijevaju izvući reakcije.

Eulàlia Grau (Španjolska)

Jedna od pionirkinja feminističke umjetnosti u Španjolskoj rođena je 1946. u Terrassi. Koristi vijest i isječke iz reklama kako bi ukazala na medijsku manipulaciju i borbu moći među spolovima. U svojim foto-montažama, kolažima i video-radovima često koristi jukstapoziciju u kojoj u određenu situaciju stavlja simbole siromaštva, zločina i nepravde nasuprot ikonama popularne kulture.

Adela Jušić (Bosna i Hercegovina)

Prema umjetničkom statementu Ane Jušić (rođ. 1982. u Sarajevu) svoj rad karakterizira kao izrazito osoban, prožet vlastitim iskustvima, sjećanjima i politikama koje proizlaze iz feminističkog diskursa i materijaliziraju se u raznim medijima. Video je njezin primarni medij. Njezina je umjetnost prožeta osobnim iskustvima (uključujući temu rata u Bosni, položaja žena u radu, kulturne tradicije itd.). Članica je i jedna od osnivačica Udruženja za kulturu i umjetnost CRVENA.

Vladimir Nikolić (Srbija)

Nikolić je rođen 1974. u Beogradu. Bavi se poglavito video-radovima, a među temama su mu politička povijest Balkana, preispitivanja raznolikih formi autoriteta u suvremenom svijetu i društvena situacija. U radovima često koristi i zrcala, s kojima stvara ili pokazuje scene i fragmente koji se događaju s druge strane.

Vlado Martek (Hrvatska)

Vlado Martek rođen je 1951. u Zagrebu. Sredinom 1970-ih, zajedno s Mladenom i Svenom Stilinovićem, Fedorom Vučemilovićem, Borisom Demurom i Željkom Jermanom, u Zagrebu je osnovao Grupu šestorice autora. Bili su među prvima koji su svoje radove izvodili i izlagali u javnom prostoru i koji su se bavili dekonstrukcijom ideologije socijalizma u Jugoslaviji. Za sebe i svoj rad skovao je termin predpjesnik i predpoezija, koji se uvriježio kao određenje njegove umjetničke prakse. Stvara djela i antidjela, agitacije, asemblaže, tekstove-dijagrame pisane i crtane rukom. Temeljno obilježje njegova rada je transmedijalno povezivanje jezika i likovnih umjetnosti u crtežima, fotografijama, objektima, slikama, akcijama, performansima i instalacijama. Aktivan je na matičnom području filozofije i književnosti.

Lana Čmajčanin (Bosna i Hercegovina)

Lana Čmajčanin rođena je 1983. u Sarajevu. Glavne teme koje obrađuje u svojim radovima su pitanja povijesti i sjećanja, traume, nasilja, migracija. S Adelom Jušić 2011. napravila je video-performans „Ja više nikada neću pričati o ratu“ u kojem ukazuju na potrebu suočavanja s prošlošću, jer ona još uvijek prožima sve sfere života. Članica je i jedna od osnivačica Udruženja za kulturu i umjetnost CRVENA. Njezina je umjetnost aktivistička, angažirana i poziva na sagledavanja svijeta koji nas okružuje sa svim neravnopravnostima, nepravdama i postupcima iz prošlosti s kojima se moramo suočiti.

Povezane vijesti

Najnovije vijesti