KAKO PRENAMJENITI BIVŠE VOJNE OBJEKTE

Još uvijek se neki bivši vojni objekti vode kao vlasništvo JNA

4
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Novim Zakonom o upravljanju državnom imovinom, nastoji se omogućiti brže aktiviranje državne imovine i pojednostaviti postupke davanja u zakup, koncesije ili prodaju. Nedavno je iz Ministarstva državne imovine poručeno kako je strateški cilj i interes aktivirati svaku nekretninu i svu imovinu u državnom vlasništvu sa ciljem otvaranja novih radnih mjesta. Stavljanjem zapuštenih nekretnina u funkciju gospodarskog razvoja, doprinijelo bi se konkurentnosti u turizmu kao djelomičnom rješavanju problema nezaposlenosti. Kada se radi o otvaranju i jednog radnog mjesta, poduzetnički korak je bitan. Neučinkovito raspolaganje državnom imovinom u proteklih 25 godina kočilo je gospodarski potencijal.

Gradonačelnici i općinski načelnici zasigurno nastoje implementirati ideju u praksu kako bi što brže državnu imovinu stavili u funkciju gospodarstva ili same lokalne samouprave. Imovinsko-pravni odnosi su ključ problema svakog projekta, jer se bez toga ne može izraditi projektna dokumentacija, niti realizirati projekt. Također, čine sve u svojoj ingerenciji kako bi svojim prostornim planovima omogućili prenamjenu prostora iz vojne u civilnu uporabu, za gospodarstvo, sport i rekreaciju, kulturu i slično. 

Što učiniti s napuštenim i devastiranim objektima bivše JNA

Pored turističko-ugostiteljske svrhe, neke su nekretnine pretvorene u muzeje, zdravstvene ustanove ili stavljene u funkciju znanja, inovacija i istraživanja, i to je sjajan primjer kako bi se trebala odvijati suradnja državnih i lokalnih institucija na dobrobit šire zajednice. Pitanje je, što npr. učiniti sa napuštenim i devastiranim objektima bivše JNA prepuštenih zubu vremena koje je zaraslo u korov i šumu? Ima li i ovdje prostora prenamjeni i ulaganju kako bi se dijelom rješio problem nezaposlenosti u Istri?

Turistička privreda najuspješnija je i najprosperitetnija grana hrvatske ekonomije. Udio od deset posto turizma u BDP-u govori da je hrvatsko gospodarstvo vrlo rizično i o turizmu koji se smatra jednim od generatora oporavka, preovisno.

Istra kao atraktivna turistička regija, svojom ljepotom i raznolikošću privlači turiste iz cijeloga svijeta. Osim gostoljubivosti ovdašnjih ljudi, bogate gastronomije, prirodnih i povijesno-kulturnih ljepota, specifičnost Istre je i u očuvanom priobalju. Desetljećima je turistički najrazvijenija regija Hrvatske, ima najveći broj smještajnih kapaciteta i kao takva je jedan od glavnih nositelja hrvatskog turizma. Da je Istra poželjna destinacija svjedoči i činjenica da je posljednjih godina došlo do ekspanzije novih vila za odmor. Kroz razne se aktivnosti nastoji afirmirati i komercijalno iskoristiti seoski potencijal Istre (kuće za odmor, ruralne vile, kuće i vile sa bazenom).

Konstantna ulaganja u vlastite kapacitete, održavanje kvalitete i autohtoni ugođaj, neki su od karakteristika ove grane i garancija za produženje sezone, što za posljedicu ima povećanje prihoda ukupnog državnog budžeta. Strategija razvoja turizma kaže da je potrebno više hotela visoke kategorije. No pravi je izazov održati konkurentnost, povećati turistički promet izvan glavne sezone te zadržati imidž kao kvalitetne destinacije.

Impozantan popis bivših vojnih objekata

Naime, prije dislokacije JNA iz Istre, 15. prosinca.1991. godine, komisije Vojno-pomorskog sektora i Kriznog stožera Pule izvršili su primopredaju više od 30 kasarni, vojnih objekata, brodskih luka, skladišta...

Popis objekata predan Kriznom stožeru je impozantan: Kasarna Umag, radarska stanica Savudrija, kasarna u Pazinu, kasarna Duga uvala, kasarna Katarina, skladište Zonka, skladište Štinjan, signalna stanica Krišto, kasarna Mlin, vojno odmaralište Fažana, kasarne na Brijunima, kasarna Vladimir Gortan, kasarna Karlo Rojc, garnizona ambulanta i ljekarna, kasarna i zgrada VP, zgrada intendantskog skladišta, vojna trgovina odjeće, objekt vojno-građevinske sekcije, zgrada Komande mornaričke baze, vojna bolnica, kasarna Veruda, zgrade i luke Vergalora i Fižela, kasarna Muzil, kompleks zgrade kupališta Mornar, aerodrom Pula, komanda VPS, centar veze, kasarna Barbariga, kompleks zgrada vojne ekonomije, zgrada Doma JNA i još desetak objekata u kasarni Lošinj.

Svi predani objekti precizno su upisani u knjige. Članovi komisija i predstavnici Europske Zajednice u više su navrata zajedno kontrolirali predane objekte o kojima su brigu preuzeli pripadnici MUP-a.

Svjesni smo potrebe sustavnog ulaganja u turističku infrastrukturu, proizvode, ali i promociju hrvatskog turizma. Da bi se stvar konačno pokrenula s mrtve točke, neiskorišteni potencijal na priobalju potrebno je privest odgovornoj namjeni kao nadgradnja postojećem turizmu i otvaranju novih radnih mjesta i na taj način zaustavit odlazak mladih, vodeći računa o ekološkoj održivosti i građanima koji žive u neposrednoj blizini. Stoga je potreban razvoj koji se temelji na suživotu s prirodom i poštivanjem principa održivog turizma.

Brijuni Rivijera

Nekim nekretninama bivše JNA, posebice u južnoj Istri, upravlja državno-županijska tvrtka Brijuni Rivijera osnovana 2003. Te se nekretnine već dugi niz godina planiraju prenamijeniti u turističke svrhe. Zasad je to bio bezuspješan pokušaj privatizacije vojne imovine jer nije bilo zanteresiranih investitora, najviše zbog gospodarske krize, zatim problemi s birokracijom, konzervatorima itd. Inače, tvrtka je u 33% vlasništvu Županije, a 67% u državnom.

S druge pak strane, planirane turističke investicije nerijetko nailaze na otpor dijela lokalne javnosti i politike. Građani strahuju od potencijalne rasprodaje zemljišnog blaga. Traže da ta područja trebaju ostati otvorena za građane i da bi se ondje trebali nalaziti javni sadržaji. Opreza radi, nadležne insitucije imaju ključnu ulogu ne samo potvrđivanja pravovaljanosti ugovora već i kontrole učinjenih transakcija. Ne zaboravimo koliko su se naši stari morali odricati da bi došli do komada zemlje. Zbog njih ova zakonska mogućnost mora biti maksimalno transparentna i nadasve poštena.

Vrijednost tih objekata na atraktivnim lokacijama uz more je ogromna. Postavlja se pitanje koliko još desetljeća mora proći da se to bogatstvo iskoristi za brojne investicije. Nevjerojatno je da se još i danas neki objekti u zemljšnim knjigama vode kao vlasništvo JNA. Sve ovo ukazuje na nerad nadležnih institucija. Vrijeme je da se ta imovina u Istri konačno izbavi iz „korova“. Investitori to odavno čekaju. Nažalost, to nije slučaj samo u Istri već diljem RH. (Ivan Ban)

Najnovije vijesti