Pazinske profesorice latinskog i grčkog: 'Tehnologija nije neprijatelj'

0
Profesorice Milica Maligec i Sonja Ljubetić
Profesorice Milica Maligec i Sonja Ljubetić

Sonja Ljubetić profesorica je latinskog jezika u Pazinskom kolegiju, a njena kolegica Milica Maligec latinskog i grčkog. Jezici su to koji su obilježili europsku civilizaciju, ali su paradoksalno - mrtvi!

* Kako i kada ste se zainteresirali za izumrlim jezicima poput latinskog i starogrčkog? Jeste li već u srednjoj školi znali da ćete studirati te predmete?
Milica: U srednjoj školi nisam znala što ću studirati, tada još nisam imala postavljene jasne ciljeve i nisam znala čime bih se htjela baviti jednog dana.

Divim se današnjim generacijama kako već tako mladi znaju točno čime će se baviti. Oduvijek sam voljela umjetnost, sve njene aspekte, povijest, interesirale su me stare civilizacije. Iako sam se dvoumila između povijesti umjetnosti, arheologije i klasičnih jezika, na kraju sam se odlučila za latinski i grčki. Već na početku studija jako sam zavoljela te jezike te sam se uvjerila da su grčki i latinski zapravo jedan savršeni spoj svega toga, umjetnosti, povijesti i arheologije.

'Nastavnica latinskog jezika nam je na zanimljiv i strastveni način prenosila znanje'

Sonja: Već u srednjoj školi sam znala da želim studirati latinski jezik. Nastavnica latinskog jezika nam je na vrlo zanimljiv i strastveni način prenosila znanje. Brzo sam zavoljela latinski jezik.

Kada se nečemu posvetite i shvatite da napredujete, to vam daje dodatni zamah i poticaj za rad. Svakako je jako važno upoznati pravu osobu koja vas zna motivirati. Stoga nije svejedno na kakve ćemo nastavnike naići.

 

* Koje su posebnosti starogrčkog, a koje latinskog jezika?
- Klasični jezici pripadaju skupini stranih jezika ali su zbog drugačijih nastavnih ciljeva i sadržaja uistinu samostalna i svojevrsna podskupina.

Oni se naime ne poučavaju kao moderni strani jezici jer zbog činjenice da nisu više jezici sporazumijevanja, njihov glavni nastavni cilj nije govorna komunikacija. To ne znači da se zbog toga poučava samo gramatika, već je nastava izrazito interdisciplinarna te uključuje tako obrazovanje, kao i međukulturni odgoj. Učenicima je stoga ponuđena ne samo gramatička i književna nastava nego i nastava povijesti, umjetnosti i kulture.

Možemo na neki način reći da se klasični jezici približavaju antičkom konceptu studia humanitatis koji je Rimljanima značio cjelokupno ljudsko znanje. Temelj humanističkih studija činile su gramatika, retorika, etika, poetika i povijest. Nazvana su humanima zbog uvjerenja da usavršavaju čovjeka. Zbog specifičnosti nastave klasičnih jezika, učenici više nego kod drugih predmeta razvijaju sposobnost cjelovitog obrazovanja te su u stalnoj i tijesnoj sinergiji s drugim nastavnim predmetima.

Istaknuli bi još da učenje antičke civilizacije, prevođenje i čitanje grčkih i latinskih pisaca i mnogih mudrih izreka potiču u učeniku humanističke vrijednosti. Učeći klasične jezike učenici imaju priliku učiti nešto drugačije, plemenito, poučno i uvijek aktualno što donosi neprocjenjivo bogatstvo u život pojedinca i važna znanja kao temelj za budućnost.

* Kako se današnji mladi i Vaši učenici, u vrijeme komunikacije preko društvenih mreža i internetskih servisa, odnose prema tim jezicima, odnosno predmetima?
- Za razliku od vremena kad je nastava bila isključivo frontalna danas učenicima nudimo informacije kroz razne digitalne alate koje imamo na raspolaganju te su učenici aktivnije uključeni u nastavni proces. Nove tehnologije olakšavaju pristup izvorima, u izvorniku i prijevodu, te pojednostavljuju komunikaciju. Korištenje raznih alata čini nastavu klasičnih jezika raznovrsnijom i učinkovitijom pa samim time i interesantnijom.

'Ne smije se učiti samo ono što je potrebno u svakodnevnom životu'

Stoga danas tehnologiju ne vidimo kao neprijatelja, već kao alat, koji nam pomaže poučavati u školi. No tu je potreban oprez jer internet nije uvijek pouzdan. Ako ste nekada morali razlikovati dobre od loših knjiga, danas morate razlikovati ozbiljne od manje ozbiljnih stranica stoga nastavnik mora nastojati kod učenika njegovati kritički odnos prema informacijama koje nudi internet.

Mnogi danas misle da nema svrhe u učenju grčkog i latinskog jezika jer ne vide trenutnu korist od toga. U stvarnosti, mnogo toga što učite nije odmah korisno. Ali ne smije se učiti samo ono što je potrebno u svakodnevnom životu ili što može biti funkcionalno za profesiju. Učenje služi razumijevanju i tumačenju stvarnosti, kulturnom rastu te viđenju ljepote u svemu tome.

* Koji su izazovi prevođenja s i na latinski ili starogrčki jezik?
- Prevođenje sa grčkog i latinskog jezika na hrvatski jezik ili obrnuto razvija kod učenika sposobnosti povezivanja, memoriranja, razumijevanja, kritičkog prosuđivanja, boljeg poznavanja vlastitog jezika te razumijevanje modernih jezika.

Prevođenje je znanost za sebe, iziskuje vještinu ali i umjetničku crtu. Dok neki učenici pokazuju veliku nadarenost i smisao za prijevod, drugima pak ide to malo teže pa naravno da je nastavnicima veliki izazov prenijeti to znanje jer prevođenje je vještina koja se samo kroz praksu razvija.

Cilj i bit prevođenja osim gore navedenih je izvući pouku priče o kojoj uvijek diskutiramo na nastavi i povezujemo s aktualnim događajima ili onima kroz kasniju povijest.

Upravo te diskusije najzanimljiviji su dio nastave jer tu možemo vidjeti kako današnje generacije razmišljaju. Uvijek nas kao nastavnike to najviše veseli ali i iznenadi jer promišljanja su uistinu duboka i zrela za njihove godine. (Kristian Stepčić Reisman)

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa

KUHINJSKI/A RADNIK/ICA

Do: 30.06.2022.

POREČ-PARENZO, ISTARSKA ŽUPANIJA

KUHAR/ICA

Do: 30.06.2022.

VRSAR-ORSERA, ISTARSKA ŽUPANIJA

BARMEN/ICA

Do: 30.06.2022.

POREČ-PARENZO, ISTARSKA ŽUPANIJA