Koliko smo daleko od stvaranja otvorenog društva?

Na drugom panelu pod nazivom „Koliko smo daleko od stvaranja otvorenog društva?, čelnici hrvatskih liberalnih stranaka okupljeni na konferenciji „Položaj žena u Europi usred pandemije i rata u Ukrajini“ u organizaciji IDS-a uz pokroviteljstvo ALDE grupacije, govorili su o prijedlozima za stvaranje otvorene i progresivne Hrvatske.

Na ovom prvom okupljanju hrvatskih liberala u posljednjih nekoliko godina otkako je počela pandemija, u sklopu panela govorili su predsjednik IDS-a Dalibor Paus, zamjenik predsjednika FOKUS-a Ivan Gulam, predsjednica stranke GLAS Anka Mrak – Taritaš, predsjednik HSLS-a Dario Hrebak, predsjednik Narodne stranke – Reformista Radimir Čačić, predsjednik HNS-a Stjepan Čuraj te IDS-ova saborska zastupnica Katarina Nemet.

Razgovarali su o tome zašto Hrvatska zaostaje po otvorenosti društva za razvijenim europskim državama I koje su kočnice prisutne. Raspravljalo se i o razlikama među hrvatskim regijama te koji su faktori doprinijeli različitom stupnju razvijenosti.

- Iako o ovoj temi raspravljamo u Puli, srcu Istre, moram istaknuti da je Istra najotvorenija i najtolerantnija regija u Hrvatskoj. To nije samo naša percepcija, već nam to govore ljudi koji nisu iz Istre a koji je rado posjećuju i uvijek joj se rado vraćaju. To nije slučajno, to je rezultat koji je IDS gradio zajedno s građanima tri desetljeća. Nisu bitna vjera, nacionalnost, a kamoli spol, dok god si dobar čovjek koji poštuje drugoga i istarsku zemlju. Vjerujem da je uz jačanje liberalne suradnje na nacionalnoj razini to isto moguće postići i u cijeloj Hrvatskoj“, poručio je predsjednik IDS-a Dalibor Paus.

Panelisti su iznijeli svoje viđenje o stanju otvorenosti hrvatskog društva u europskom kontekstu.

- Bila sam uvjerena da se tijekom svog životnog vijeka neću morati boriti za neka prava koja sam mislila da smo 'pospremili' u ladicu, primjerice pravo pobačaja. Bila sam uvjerena da je to iza nas, pa zašto danas pričamo opet o toj temi? Zbog priziva savjesti, koji ima sve više ginekologa i to u državnim bolnicama koje su dužne svim ženama omogućiti tu uslugu. To su puzajući i tihi procesi, koji nam se prišuljaju i koji nas odjedanput zaprepaste“, zaključila je Mrak Taritaš.

S njom se složio i predsjednik HNS-a Stjepan Čuraj koji je poručio kako misli „da smo napredovali u raznim temama i politikama te da generalno kao društvo idemo naprijed, ali nam se sada neke teme vraćaju. U tom smislu bilo mi je lakše biti liberal prije 17 jer sam se tada borio za ovo to danas imamo, a sada imam osjećaj da to za što smo se borili gubimo“.

Predsjednik Narodne stranke - Reformisti Radimir Čačić rekao je kako „Hrvatska u zadnjih šest godina pada – sa stanovišta društva je gore, postajemo zarobljeno društvo. Tamo gdje su građani ovisni o državi, odnosno HDZ-u ima manje slobode“. Da nismo otvoreno društvo smatra i Ivan Gulam, zamjenik predsjednika FOKUS-a koji ističe da svakih 15 minuta žena u Hrvatskoj doživi neki oblik fizičkog nasilja i da je samo iz tog primjera jasno da Hrvatska nikako ne može biti do kraja otvoreno društvo. „Želim da ja i moja djeca žive u otvorenom društvu, a ne da svaka sljedeća vlast bude još desnija i konzervativnija“, zaključio je Gulam.

- Liberali trebaju prestati biti kasta i elitisti, moramo unijeti emociju za bolju komunikaciju s građanima. Također, trebamo prestati sanjati i početi se boriti za očuvanje postojećih prava i stjecanje novih, poručio je predsjednik HSLS-a Dario Hrebak i istaknuo važnost okupljanja liberala oko bitnih tema.

Naposljetku, saborska zastupnica IDS-a Katarina Nemet napomenula je da 'Sabor, kao krovno predstavničko tijelo u RH odražava trenutno stanje u društvu, a situacija koja je trenutno trebala bi zabrinuti sve nas kao liberale. Svjedočimo verbalnim napadima na saborske zastupnice koje najstrože osuđujem. Smatram da bi bilo potrebno da se kao liberali ujedinimo i nametnemo temu uvođenja obaveznog Građanskog odgoja kao jedan od alata koji bi pomogao ka stvaranju otvorenog društva!