Obilježavanje Oluje u Labinu

'Službeni Beograd nije spreman prihvatiti osnovne povijesne činjenice'

3
Na komemoraciji kod spomenika 'Vrata u bolji život'
Na komemoraciji kod spomenika 'Vrata u bolji život'

Komemoracijom uz središnji križ na Gradskom groblju Labin i uz spomenik 'Vrata u bolji život' u Parku hrvatskih branitelja, koju je organizirao Grad Labin, Labinština je 4. kolovoza obilježila Dan zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, koje slavimo 5. kolovoza.

Uz gradonačelnika Labina Valtera Glavičića vijence su položili i svijeće zapalili umirovljeni brigadir HV-a Davor Gregorović, načelnici Kršana i Pićna Roman Carić i Dean Močinić, načelnice Raše i Sv. Nedelje Glorija Paliska i Irene Franković, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Udruge antifašističkih boraca, Policijske postaje Labin, Javne vatrogasne postaje Labin te gradski vijećnici.

 „Molimo za sve žrtve rata“, naglasio je labinski župnik Mirko Vukšić, koji je uz središnji križ održao prigodnu molitvu i blagoslov.

Brigadir Gregorović, ratni pomoćnik zapovjednika 119. brigade HV za informativno-psihološko djelovanje i sigurnost, osvrnuo se na značaj Vojno-redarstvene operacije Oluja općenito i u sadašnjem trenutku.

„Prošlo je dvadeset i sedam godina od uspješnog izvršenja Vojno redarstvene operacija Oluja u kojoj je oslobođeno više od 11 tisuća četvornih kilometara, čime je omogućen povratak više od 250 tisuća hrvatskih prognanika iz 1991. godine. Drugi dan operacije obilježen je oslobađanjem Knina, gravitacijskog centra srpske pobune, a danas se slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Ovom operacijom Hrvatska je vratila teritorij otet u ime 'velikosrpske ideje' predvođene Miloševićevim zločinačkim režimom. Nametnuti rat ostavio je velike posljedice na sve žitelje područja na kojima se vodio. Stanovnici Hrvatske i Bosne i Hercegovine postali su žrtve velikosrpske indoktrinacije i rata koji je doveo do više desetaka tisuća mrtvih, prognanih, izbjeglih, mučenih i nestalih Hrvata, Srba i Bošnjaka, dio čijih posmrtnih ostataka ni do danas nije pronađen. Unatoč pobjedi, ne mogu se ignorirati patnja i stradavanje civila i vojnika na svim sukobljenim stranama tijekom rata. Danas je jasno kako bi se bez završnih vojnih operacija rat nastavio u obliku 'zamrznutog konflikta' te dogovor ne bio bio moguć. Zbog toga se 'Olujom' slavi pobjeda i mir, a ne zločin i rat.

Davor Gregorović

Proslava Oluje posljednjih godina pokazuje da je Hrvatska danas sposobna slaviti vlastitu pobjedu, bez slavljenja tuđe patnje i tragedije. Operacija Oluja nije povijesna dogma koja bi trebala biti izuzeta iz kritičke diskusije, no po svojom stavovima prema tom događaju službeni Beograd pokazuje nespremnost prihvaćanja osnovnih povijesnih činjenica o svojoj ulozi na području bivše Jugoslavije i krvavim sukobima u kojima je stradalo stotinu tisuća ljudi jer su sve ključne odluke o ratovima na području bivše Jugoslavije donesene u srpskom političkom, državnom i vojnom vrhu u Beogradu te provedene od Slobodana Miloševića kao izabranog operatora krize na području nekadašnje višenacionalne federacije.

Važno je naglasiti, posebice u svijetlu činjenice da s nekadašnjom 'neovisnom državom', tamnom mrljom hrvatske pvijesti, današnja Hrvatske ima manje veze nego što Srbija ima s Miloševićevim režimom, koji je sadržavao neke fašistoidne ideje ili s četničkim Ravnogorskim pokretom koji je odlukom Skupštine Republike Srbije od 13. prosinca 2004. godine priznat kao dio srpskog antifašizma i sudionikom NOR-a“, rekao je Gregorović.

Valter Glavičić

„Kad se sjetimo Balvan revolucije 1990. godine, pa 1991. godine i otvorenih topničkih napada na civile i na kraju 1995. godine i oslobađanja svih okupiranih dijelova, možemo zaključiti da je sve to skupa krenulo tako što su ljudi, koji su živjeli neke normalne živote kao što ih mi danas imamo, preko noći postali vojnici, o čemu nikad nisu razmišljali", rekao je gradoonačelnik Glavičić te nastavio:

"Naši ljudi, koji nisu skloni oružju i borbi, shvatili su trenutak, shvatili su da se dom brani negdje drugdje, a ne ispred vlastitog praga, pokazali su visoku svijest  i visoku razinu, riječ koju moramo poštivati, domoljublja. Pokazali su zavidnu disciplinu i prije svega zavidan moral i zato smo mi ponosni  na našu 3. bojnu i na cijelu 119. brigadu i na sve one koji su bili na ličkom ratištu i nisu napravili niti jedan krvi potez i nisu ostavili niti jednu mrlju na svom ratnom putu.

Nalazimo se na mjestu koje je obilježeno upravo u čast hrvatskih branitelja s predivnim radom nazvanim 'Vrata u bolji život'. Ne znam jesmo li ovih trideset godina iskoristili za bolji život, ali mogu reći da ono što će se desiti u Hrvatskoj za nekoliko mjeseci, kad ćemo konačno ulaziti u Europu bez granica, što je bila prvotna ideja našeg izdvajanja iz bivše države, končano zaživjeti u pravom obujmu. Svega toga skupa ne bi bilo da nije bilo hrvatskih branitelja, zato od tri najveća datuma u hrvatskoj povijesti najviše cijenim reći: Hvala na Danu domovinske zahvalnosti.

Vjerujem da ćemo i dalje na pravi način sve to obilježavati, ali ne rutinski, nego u cilju pojačavanja poruke da se takve gluposti više nikada ne dogode i da, najvažnije od svega, da tu priču prenesemo na naše najmlađe, da točno znaju kako je bilo. Bez obzira na pojačanu propagandu i na neke nove filmove i nove priče, mi znamo istinu koja je jača od svega, a to je da je Hrvatske napadnuta i da se zna odakle je došao agresor“, kazao je Valter Glavičić.   

Na svečanosti je pjesnikinja Neda Milenkovski pročitala pjesmu 'Odu ponosa majko pjevaj',  uvrštenu u zbornik najljepših domoljubnih pjesama cijele Hrvatske, a svečanost je glazbeno popratio maestro Franko Ružić. Program je moderirala Loredana Ružić Modrušan. (Tekst i foto: Robi Selan)

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa

KONOBAR/ICA

Do: 30.06.2022.

RABAC, ISTARSKA ŽUPANIJA

KONOBAR/ICA

Do: 30.06.2022.

ROVINJ-ROVIGNO, ISTARSKA ŽUPANIJA

BARMEN/ICA

Do: 30.06.2022.

RABAC, ISTARSKA ŽUPANIJA

ANIMATOR/ICA

Do: 30.06.2022.

RABAC, ISTARSKA ŽUPANIJA