Kako je krenulo, ne bi bila neobična koalicija IDS-HDZ

Nako svega – nestalo je i vode. Istra je već sredinom srpnja pokrenula redukcije pitke vode i tako se vratila pedesetak godina unazad. Eksplozivni razvoj turizma koji je karakterizirao istarsko priobalje sedamdesetih godina prošlog stoljeća inicirao je vrlo ozbiljne radove na razvoju vodovodne mreže, kao i izgradnju golemog akumulacijskog jezera Butoniga. Kad je ta akumulacija 1988. godine otvorena, dobilo se zalihu od 20 milijuna kubika pitke vode koju ponajviše troše turistički giganti Poreč i Rovinj. Riješena je tako većina problema Istre s vodoopskrbom. Istina, 2012. godine u kolovozu je bio kraći redukcijski period, no ovaj put, 34 godine nakon Butonige, priča je znatno ozbiljnija, piše Edi Prodan u Novom listu.

Potrošeni model

Kako je poznato, a političko-pravosudni potresi to itekako pokazuju, Istra je spojem političko-gospodarskih manipulacija goleme poljoprivredne površine pretvorila u – građevinske. Na njima je izgrađeno na tisuće novih stambenih jedinica. Koje trebaju vodu. S obzirom na to da je politički establišment bio zabavljen tim makinacijama, paralelni razvoj infrastrukture bio je debelo u drugom planu. Razvijalo se prometnice, da bi se do novih parcela lakše stiglo, došlo je i do pravog natjecanja u izgradnji kružnih tokova, ali o novim akumulacijama, jer prirodnih izvora baš i nema, nije se vodilo računa.

Još je to jedna od potvrda totalno potrošenog modela političke uprave koju je desetljećima provodio IDS. U početku primjer čitavoj Hrvatskoj, taj se sustav na kraju pokazao pogubnim. Kako za teritorij, tako i u pogledu povjerenja građana prema IDS-u. Ironično, dogodilo se to upravo u trenutku kad se pomiče šengenska granica, kad Hrvatska postaje dio golemog prostora Europske unije bez granica čemu je, u nekim svojim postavkama uvijek tendirao i IDS u poznatoj krilatici »Za – Europu regija«.

Da je Istra na političkom raskrižju, najbolje su pokazali prošlogodišnji izbori. No, kako se nakon većih promjena, kao i kod klasičnih potresa, još dugo događaju podrhtavanja tla i niz manjih potresa, očekivalo se to i u istarskim jedinicama lokalne samouprave. K tome, očekivale su se i reforme IDS-a koje bi za cilj imale konsolidaciju te dominantne istarske stranke i njezin novi rast, ne vraćanje na stare pozicije, ali da u rastu povjerenja.

Manjih potresa je istina bilo u Pazinu, Puli, Buzetu, ali može se ustvrditi da se političko tlo Istre polako smiruje, da se po pitanju novih političkih snaga priča uhodava. IDS se također tresao, no do značajnijih rezova, do preokreta u smislu organizacije stranke i dobi vodstva nije došlo. Štoviše, uporno se na pitanja o promjenama odgovara čuđenjem i pitanjima: čemu promjene, čemu napadi za prodaju zemlje, i drugi to rade, a što tek HDZ radi…

Tko uz IDS?

S obzirom na to da je proteklo dovoljno vremena, kao i na činjenicu da smo na pola između parlamentarnih izbora, polako postaje jasno kako su pred nama obrisi »nove Istre«. Istina, nije još uvijek jasno tko bi mogao uz IDS, jer jasno je kako je dio političkog prostora sačuvao, biti snaga za promjene. SDP? Mogao bi biti, gleda li se na vjerodostojnost Danijela Ferića, ali ne i na snagu te stranke na nacionalnom nivou. Ona iz dana u dan kopni, a uzme li se u obzir da se k tome i raspolutila, da glasove birača sada napadaju i Socijaldemokrati, teško je vjerovati kako će imati vremena posebno se posvetiti Istri.

HDZ je na županijskim izborima, za njihove istarske prilike, ostvario fantastičan rezultat – dr. Irena Hrstić prešla je 20 posto što je gotovo dvostruko od prijašnjih ostvarenja kandidata te stranke, ali uistinu je teško zamisliti koaliciju IDS-HDZ. Tu je i Možemo! koji se na najbolji način u čitavoj Hrvatskoj iskazuje upravo putem rada gradonačelnice Pazina Suzane Jašić. Je li Istra novi poligon na kojem će taj politički projekt što se nalazi na putu pretvaranja iz aktivističkog pokreta u političku stranku upravo u Istri pokazati koji je smjer razvoja nove ljevice u Hrvatskoj?

Na kraju – NL Filipa Zoričića. Da bi se postalo gradonačelnikom Pule, u kojoj živi skoro trećina Istre, mora se osvojiti mnogo glasova. Samim time jasno je kako ta lista i na županijskoj razini ima nemalog potencijala. Istina, nakon »afere dres«, kao i Zoričićevih pojašnjenja razloga nošenja majice koja nije bila u klupskim bojama Istre, moglo bi se pomisliti kako su njegove političke aspiracije postale nacionalne, kako prelaze i gradske i županijske granice.

Uglavnom, da ne analiziramo »u prazno«, upravo smo se s tim razmišljanjima i pitanjima obratili ključnim ljudima stranaka koje smo u dosadašnjem tekstu spominjali: Suzani Jašić, Danijelu Feriću, Filipu Zoričiću, Antonu Klimanu i Daliboru Pausu.

Pula u fokusu

Koliko su dakle njihove stranke ambiciozne u značajnijem zauzimanju političkih simpatija Poluotoka, s kim su spremni koalirati u osvajanju većine na županijskoj razini, kako dakle predviđaju budući politički izgled »nove Istre«, strukturu vlasti u jednoj od najrazvijenijih hrvatskih regija. Prvi nam se o svojoj ulozi u budućem političkom izgledu Istre izjasnio pulski gradonačelnik Filip Zoričić.

– Građani su se odlučili reći ne starim politikama, ne korupciji i neredu koji je nakon desetljeća iste vlasti na žalost zavladao ne samo u Puli, nego diljem Istre. Moja odgovornost i odgovornost mojih suradnika i prijatelja je prije svega opravdati povjerenje Puležana i sva naša energija je posvećena promjenama u Puli. Imamo puno posla, stvari se neće mijenjati preko noći, i iskreno, nisam bio zadovoljan tempom kojim smo išli u prvoj godini. Stvaramo preduvjete da u iduće tri godine Pula bude grad reda, transparentnosti i napretka, a ako građani budu željeli da se to proširi na Poluotok, onda će nam se pridružiti i dati nam ruke. Bez kvalitetnih ljudi koji su spremni žrtvovati privatni život i ući u politiku stvari ne mogu ići naprijed, niti to može napraviti nas par. Tako da za mene širenje politike koju zastupa moja nezavisna lista još uvijek priča o kojoj je prerano govoriti, pojasnio nam je svoje, za sada neekspanzionističke, stavove Zoričić.

Oni koji su bili prvim pobjednicima višestranačkih izbora u Istri, što istina nisu ponovili već punih trideset godina, članovi SDP-a, opet, nakon posrtaja IDS-a, vide svoju šansu. Silno su im otegotne okolnost u generalnom funkcioniranju stranke, ali u zonu pozitive svakako ide njihova čelna i najeksponiranija osoba u Istri – Danijel Ferić. Štoviše, a pokazalo je to i »pripetavanje« u brojenju glasova, on je skoro postao županom istarskim i na prošlim izborima.

SDP neće IDS

Logično je da se pripreme za neke nove izbore odvijaju sve ovo vrijeme, tim više što se ne isključuje mogućnost i prijevremenih parlamentarnih izbora. S obzirom na to da Hrvatska dogodine ostvaruje dva velika pozitivna pomaka, pomicanje šengenskih granica, uključenje Hrvatske u taj prostor iznimno je priznanje djelovanju aktualne Vlade, baš kao što je to i uvođenje eura, nije nerealno očekivati da će aktualna vlast to željeti čim prije i na izborima kapitalizirati. Što dakle Danijel Ferić misli o »novoj Istri«, novom slaganju mozaika političkih kockica Poluotoka?

– Istra su njezini ljudi i sve njezine kulturološke, povijesne i prirodne specifičnosti, a ne političke konfiguracije. Pogotovo ne IDS-ova. S tim na umu, Istra je ista, a isti je ostao i IDS koji je nakon izbora možda promijenio vodstvo, ali daleko od toga da se odrekao starih navika poput mešetarenja zemljištem, nepotizma i klijentelizma. Koaliranje s takvom strankom za SDP ne dolazi u obzir. Na prošlim parlamentarnim izborima ta je koalicija proizašla iz dogovora vrha IDS-a s bivšim predsjednikom Davorom Bernardićem, ali protiv volje istarske podružnice i bez njezine potpore. SDP Istre nikada nije htio koalirati s IDS-om. Niti će to htjeti sutra. Mi u Istri jako dobro na svojoj koži svakodnevno vidimo i osjećamo pravo lice IDS-a. Ne ono koje se prezentira u Zagrebu, nego ono koje za sobom ostavlja pustoš kao što je i više nego vidljivo u pojedinim sredinama gdje je IDS nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora izgubio vlast. SDP Istre je snažan i nadalje imamo političku ambiciju pobijediti na lokalnim izborima kako na županijskoj razini, tako i u najvećem istarskom gradu Puli. Jedini koalicijski potencijal u Istri u ovom trenutku vidim u suradnji s Možemo! ali i s pojedinim nezavisnim listama, ističe Ferić.

IDS-ov novi put

Što god zbog aktualnih pravosudnih procesa o njima mislili i kako ih god doživljavali, IDS je i dalje najmanje – pola Istre. Pojašnjavaju nam to i potpuni mir u obnašanju vlasti u Poreču, Rovinju, Labinu i Novigradu gdje su ostvarili apsolutne pobjede. Konsolidacija ide možda sporije od zamišljenog, ali, iskreno, pa i nije lako mijenjati nešto što se razvijalo trideset godina da bi na kraju došlo u slijepu ulicu. Uloga lidera promjena pripala je matematičaru s diplomom zagrebačkog PMF-a Daliboru Pausu. Što znači da se nova stranačka križaljka slaže vrlo precizno, promišljeno, sa željom da rezultat bude besprijekorno točan. Paus je naprosto »cijepljen« na svaki populizam, na svaku »proizvodnju buke« što može stvoriti utisak da se ništa ne mijenja. No, to je naprosto nemoguće, i IDS putuje svojim novim putem. Unutarstranački ima dakako i razmimoilaženja, Paus deklarativno vidi IDS na ljevici, ali ima nemalo članova koji bi uz neprijeporni antifašizam stranci dodali naglašeniju notu narodnjaštva, poveznicu s velikim i značajnim istarskim preporoditeljima hrvatskog predznaka koji su bit Istre čuvali u vrijeme fašističke vladavine nad Poluotokom.

– Svaki su izbori političko raskrižje na kojima građani odlučuju kojim putem krenuti dalje. Građani su IDS-u na razini županije dali potpuno povjerenje te je naša lista za Županijsku skupštinu dobila više od 42 posto glasova i više od polovice svih vijećničkih mandata u skupštini, što je jasna poruka da imamo njihovu podršku i da je IDS i dalje dominantna politička stranka u Istri.

U proteklih trideset godina postavili smo okvir unutar kojeg su naši građani svojim trudom i radom od Istre stvorili jednu od najuspješnijih hrvatskih regija. S pravom su postavili visoke standarde i visoka očekivanja pred ljude kojima daju svoje povjerenje da u njihovo ime upravljaju općinama i gradovima. Tamo gdje ih mi, ali i ostali politički akteri nismo ispunili, građani su poslali poruku kroz izborne rezultate. U pojedinim lokalnim sredinama, prije svega Puli, Vodnjanu, Buzetu i Pazinu, nikako nismo mogli biti zadovoljni te smo, kao odgovorna politička stranka, pokrenuli promjene kako bismo građanima ponudili nove, suvremene politike i rješenja za probleme koji ih muče. Nadam se da će i nova lica na istarskoj političkoj sceni znati isporučiti rezultate koje građani očekuju bar jednako uspješno kako to činimo i mi u IDS-u. Nama je u fokusu uvijek jasno i glasno zagovaranje interesa Istre i Istrijana, sa svima koji na taj način razmišljaju možemo razgovarati, ali ne opterećujemo se nikakvim koalicijama jer je o tome prerano govoriti. Izbori su, naime, još daleko i sada smo fokusirani na provođenje programa s kojima smo izašli pred građane. Siguran sam da oni to prepoznaju i da će znati to vrednovati, i više je nego jasan bio Paus.

Politika inkluzije

I na kraju, ali kako se sada čini ne toliko manje bitan, tu je i HDZ. Njegov je istarski predsjednik Anton Kliman oduvijek vodio politiku inkluzije u istarsko političko biće, apsolutno osjećajući i poštujući sve istarske posebitosti. I njegov je politički naglasak na istarskom hrvatskom narodnjaštvu gdje neki pronalaze poveznicu i sa samim IDS-om.

Klimanu i istarskom HDZ-u svakako iznimni »PR« čini i sama Vlada koja iskazuje silno naglašeni osjećaj za istarske prometne infrastrukturne potrebe. Dovršetak autoceste, Istarskog ipsilona, kao i druge cijevi tunela Učka – što primjerice nemaju ni Karavanke, ni Mont Blanc – sasvim su sigurno pomoć promjeni razmišljanja o odnosu HDZ-a s Istrom.

– Hrvatska Vlada je jako mnogo pažnje posvetila Istri. Ne mislim samo na infrastrukturne poslove koji su u visokoj fazi izgradnje, nego i na pomoć turističkom sektoru u proteklim kriznim razdobljima, dominatnoj grani istarskog gospodarstva.

Na kraju krajeva, upravo ono što je proklamirao rani IDS, ostvario je današnji HDZ. Mislim dakako na šengensku i monetarnu integraciju. Iako je rano za razmišljanja o konkretnim potezima u budućim izborima, HDZ je svakako pokazao i dokazao kako su mu Istra i njezin razvoj itekako važni, mišljenje je Klimana koje, kako se da nazrijeti, upućuje na nemale ambicije i u značajnijoj valorizaciji HDZ-a u nekoj budućoj podjeli istarskih političkih karata.

Sve je dakle otvoreno. Nekad je IDS mogao sam, štoviše upravo je na parlamentarnim izborima on dodavao vjetar u leđa SDP-u, no ušlo se u razdoblje u kojem sam više ne može. S obzirom na odium koji su oko najznačajnije, najbrojnije te glasačima i dalje najprivlačnije stranke napravile druge političke opcije, pa i one koje su poput SDP-a do jučer bile koalicijski prema njima raspoložene, neki se novi modaliteti vladanja županijskim prostorima moraju osmisliti. Kako se čini, i »nemoguće« može postati mogućim.

Koalicija IDS-HDZ? Ma ne! Odgovorit će na prvu mnogi. Ali, kao postizborna veza – nikad ne reci nikad. IDS nikad ranjiviji, HDZ nikad centralniji. CDU-CSU. Ili nitko ni s kim. Pa stalno na izvanredne izbore.

S druge strane, na prostoru ljevice, Možemo! ipak raste sporije od očekivanog tako da je teško vjerovati kako će za nekoliko stotina dana uspjeti sa SDP-om formirati vlast lijeve strukture kojoj Istra tradicijski najviše naginje.

Jašić: Prerano je govoriti o novoj Istri

Iako Ferić apostrofira Možemo! kao koalicijskog partnera s kojim se možda može do istarske većine, Suzana Jašić je još jako daleko od takvih promišljanja i analiza.

– O koaliranjima će se odlučivati na Vijeću stranke, tako da sad ne mogu dati odgovor na ovo pitanje. Prerano je govoriti o novoj Istri. Sve su stranke ambiciozne, ali svaka ima svoje izazove. Ono što je danas u fokusu mojeg rada u Možemo! u Pazinu svakako je dnevni operativni uragan. Parlamentarni izbori tek dolaze na red, moram priznati da trenutno nisu u mojem fokusu, rezolutna je Jašić za Novi list.