Poljoprivrednici iz Čepića nemoćni: divlje svinje uništavaju im usjeve

U posljednje vrijeme na području Čepića, točnije po poljoprivrednom zemljištu površine 1600 hektara haraju divlje svinje uništavajući usjeve, pa su nas mještani, koji više ne znaju što činiti i kome se obratiti, pozvali da i preko medija ukažu na taj problem.

„Divlje svinje uništavaju nam usjeve od sjetve do žetve, a police osiguranja tu štetu ne nadoknađuju. Tražiti od nekog naknadu za nastalu štetu, iz iskustva znamo da je potpuno gubljenje vremena“, požalio nam se Vladimir Licul, vlasnik tvrtke Bio Adria, jedan od žitelja Čepića, čija su polja kukuruza uništena i opustošena.

Otac i sin Denis i Marino Honović iz Čepića, čije su njive nalaze u Dolnjem lugu, smatraju da je dužnost lovaca da paze na divlje svinje. „Tražio sam od lovačkog društva da nam noću dežuraju uz polja jer svinje haraju noću, ali rekli su mi da ne stignu. A kad sam pitao da li mogu sam naći čuvara, rekli su da ne smijem. U kolovozu je zabranjen lov svinja i stvarno ne znam što ćemo onda“, priča Denis kojem je horda svinja nanijela stopostotnu štetu na polovici njive, dok je u drugoj polovici do 30 posto štete. 

Na razgovor se nadovezao Đani Fajman, poljoprivrednik iz Letaja, koji ima usjeve na Čepičkon polju i naglasio da je o tom problemu, čije rješavanje traže već dugo, informirao nedavno načelnika Općine Kršan, predsjednika Lovačkog društva Zec pa i ministricu poljoprivrede.

„Očito je da neki tu ne vide problem. Puno malih gospodarstva je zatvoreno, zapušteno i divlje svinje se sve više grupiraju u sve veća krda. Čak su i za hajke nedodirljive jer su to krda do 30 svinja koje haraju Čepićom i danju i noću. One su kopači i njima, ako je šuma suha, ako se ne prihranjuju u šumi, idu tamo gdje je najviše hrane, a to je sad kukuruz. Osim kukuruza, privlači ih i umjetno gnojivo“. Đani Fajman je inače i lovac, pa je dodao kako je na nedavnom sastanku lovačkog društva predložio da se postavi objekt za doček divljih svinja.

„Najveća tragedija, što ja kao lovac nikako ne mogu razumijeti, je da sam to isto predlagao i prije pet godina, ali očito me nitko ne sluša. Dakle, čeke su u šumama, na Učki, ali na Čepićkom polju, gdje šteta nastaje, nema ni jednog lovogospodarskog objekta“, pojašnjava Fajman, dodajući da je o tom problemu razgovarao i s ministricom poljoprivrede prilikom njezina posjeta Svetom Petru u Šumi.   

„Tada mi je rekla da je to njoj trenutno najteže pitanje u Hrvatskoj, jer štete su po cijeloj  državi. Ali rješenje postoji. U razgovoru je naglasila da moramo povećati odstrel divljih svinja, pogotovo zbog afričke kuge, koja nam je sve bliže. I izdana je direktiva iz Ministarstva poljoprivrede svim lovačkim društvima da povećaju odstrel divljih svinja do lovačkog minimuma. Dakle, da ih se ostavi samo onoliko da se one mogu i dalje razmnožavati. Ali današnja divlja svinja nije ona ista od prije dvadeset, trideset godina. Ona je skotna dvaput godišnje i oprasi više mladih i to predstavlja jako veliki problem“, pojašnjava Fajman i dodaje kako su oni svoje usjeve morali i po nekoliko puta iznova sijati. Ističe da je u međuvremenu izglasan akt čime su dobili još dva dana za čeku, ali to nije dovoljno.

„Ne mogu ići u četvrtak i petak na čeku, ako vidim da mi ona radi štetu drugi dan. Posijem kukuruz u nedjelju, a u ponedjeljak šteta. Svinje smo navečer znali čekati. Jednog ustrijeliš, dva se prestraše pa se istog trena maknu i ipak je manja šteta. Ali to je problem kojeg će se jako teško riješit, ukoliko se ne budu svi uključili, a to je Općina, Županija i Lovačko društvo. Mi smo oštećeni i nemamo od koga potraživati štetu. To je inače problem svih općina u Istri i taj se problem pojavljuje i na drugim područjima, ali kod nas je vlage u zemlji puno više nego u južnoj Istri, pa se stoga divlje svinje ovdje više okupljaju“, kaže Fajman.

Dodaju kako bi najbolje rješenje bila ograda, ali na ovom području većina poljoprivrednika ima parcele na nekoliko lokacija, pa riječ je o trošku koji si jednostavno ne mogu priuštiti.

„To je teško sve ograditi. Samo za jednu parcelu treba izdvojiti do 30-40 tisuća kuna. Nama su usjevi žitarice hrana za stoku. Žitarice su skupe, poskupilo je gorivo i kada da sve opet moraš iznova sijati, trošku nema kraja“, dodaje Fajman.

Svi se slažu da je divljih svinja sve više, štete rastu, a rješenje bi moglo biti da im se dozvoli pojačani odstrjel i izgradnja čeke.  

Problema je svjestan i načelnik Općine Kršan Roman Carić, od kojeg smo doznali da je upravo radi iznalaženja odgovarajućeg rješenja prošlog tjedna u prostorijama Općine održan sastanak s lokalnim poljoprivrednicima i članovima LD Zec. (Tekst i foto: Divna Knežević)