Tomislav Popović

Prvi čovjek rovinjske Maistre o sve većem manjku radnika

0
Tomislav Popović (foto: Borna Filić/PIXSELL)
Tomislav Popović (foto: Borna Filić/PIXSELL)

Turistička grupacija Maistra po prihodima je jedna od tri najveće turističke kompanije u Hrvatskoj i jedina u pretežitom hrvatskom vlasništvu. Riječ je o Adrisovoj turističkoj diviziji u čiji portfelj ulaze Maistrini kapaciteti u Rovinju i Vrsaru, potom HUP Zagreb s kapacitetima u Zagrebu kojem su pripojeni i kapaciteti Hotela Dubrovačka rivijera, a tu je i hotel Hilton Imperial, najstariji hotelski objekt u Dubrovniku.

O tome kako se ova turistička kompanija nosila sa svime onime što je donijela pandemija, kakvo je bilo ovogodišnje poslovanje te kakve su najave za turističku 2022. Novi list je razgovarao s Tomislavom Popovićem, predsjednikom Uprave Maistre.

* Turistička 2021. godina bila je izuzetno teška, puna neizvjesnosti, ali na kraju, mnogi će reći, puno bolja od onoga što se u proljeće dalo naslutiti. Jeste li zadovoljni ovogodišnjim ostvarenjem?

– Jesmo, svakako. Naravno, nije u svim destinacijama u Hrvatskoj, kao što nije ni u Europi, situacija bila ista. Međutim, da nam je netko prije godinu dana, kada smo planirali budžete za 2021., kazao da će godina biti ovakva, apsolutno ne bismo vjerovali. Sjetimo se da smo 2020. u listopadu još uvijek iščekivali dolazak cjepiva protiv koronavirusa i završetak pandemije, međutim, entuzijazam nam je svima pred kraj godine pao kada smo vidjeli da se stvari ipak neće tako brzo riješiti. Naravno, prošle godine se, srećom, nije dogodilo zatvaranje u kolovozu, što je bio slučaj 2020. kada se preko noći onemogućilo putovanja. Sve u svemu, prošle godine dogodio se određeni turistički promet i to najvećim dijelom upravo u destinacijama u koje su gosti mogli doći sa sigurnošću i vlastitim automobilom. U tom kontekstu su sjevernije destinacije prošle puno bolje od južnih.

* Kada govorimo o pripremi sezone, kako se kompanija Maistra lani pripremila za turističku godinu, te koliko je u cijeloj toj priči ustvari bila bitna ta komunikacija i suradnja privatnog i javnog sektora?

– Ta komunikacija je bila itekako bitna, kao i činjenica da smo imali relativno mali broj zaraženih sve do pred kraj kolovoza, kada se situacija počela komplicirati. No, do tada je epidemiološka situacija bila vrlo povoljna, što smo komunicirali i prema gostima. Takva situacija je značila i sigurnost gostiju za njihovo zdravlje te da će se u konačnici sigurno i bez nekakvih neočekivanih problema moći vratiti kući. Naime, turisti se danas više ne boje putovati, već veći problem predstavlja mogućnost da negdje ostanu »zagljavljeni«, odnosno bez mogućnosti povratka u svoju zemlju. Što se tiče toga kako smo se u kompaniji nosili s ovom kriznom situacijom, od kada je 2020. krenula ova katastrofalna situacija, jednostavno smo se naučili funkcionirati u tom nekakvom, nazvao bih ga, »gerila modu« improvizacije poslovanja. U tom početnom kaosu, kada je pandemija počela, i kada nitko nije mogao ni pojmiti da se tako nešto uopće može dogoditi, pokušavali smo raditi projekcije što dalje, međutim pokazalo se da je to apsolutno nemoguće u danim okolnostima te smo u jednom trenutku jednostavno stavili fokus na kontrakciju troškova i očuvanje supstance. Dakle, cilj je bio sa što manjim gubitkom dočekati »normalnu« turističku godinu.

* Koliko su u tome pomogle mjere Vlade za pomoć sektoru, prije svega mjere za očuvanje radnih mjesta?

– Država nam je itekako u tome pomogla svojom doista ozbiljnom financijskom injekcijom kroz dotacije na plaće i program zadržavanja radnih mjesta. Bez toga bi bilo jako teško zadržati djelatnike i uopće odraditi to malo što smo u 2020. odradili. Taj državni program je, kao što znamo, nastavljen i u 2021. i mislim da je to prvi put da je Vlada doista promptno, brzo, efikasno i izdašno pomogla sektor. Reakcija se doista dogodila iznimno brzo, u tjedan ili dva, i nama je pomoglo da ne počnemo u toj kaotičnoj situaciji početka 2020. vući iracionalne poteze i otpuštati ljude. Tako da smo uspjeli zadržati praktički sve naše djelatnike. Činjenica da se program Vlade za zaposlene nastavio i u 2021. godini, ali i da imamo kvalitetne objekte, prvenstveno u Rovinju, koji su i pandemiji relativno bolje radili, pomogla nam je da se odlučimo relativno rano na dodatna zapošljavanja, i to već početkom ožujka. To je značilo i preuzimanje određenog rizika, ali nas je na koncu dovelo u nešto bolju poziciju na početku sezone, kada su počeli veći dolasci gostiju. Ipak, ni mi nismo uspjeli doći do svog potrebnog kadra, tako da nam je u samoj špici nedostajalo u prosjeku 200-ak ljudi, što nije prevelika brojka te smo uspjeli uspješno odraditi sezonu. Nažalost, kroz ovo vrijeme pandemije bilo je i slučajeva da su neki od naših djelatnika odlazili u druge sektore i jasno je da će se taj problem manjka kadra u Hrvatskoj i dalje produbljivati. Već sada vidimo da su turistički subjekti u potrazi za kadrom za 2022. godinu i da se u tom smislu osjeti određena nervoza.

* Već neko vrijeme se govori da će sektoru ove godine opet nedostajati 30 do 35 tisuća djelatnika. Koje mjere bi konkretno mogle pomoći da se taj jaz barem ublaži? Bi li trebalo relaksirati uvjete rada studenata, preraspodjele kod zaposlenika…

– Ako nam je turizam doista važan, a upravo u pandemijsko vrijeme se u punoj mjeri pokazao njegov značaj za nacionalni BDP, trebat ćemo naći načina da ljude zadržimo u sektoru te da ih stimuliramo kroz kombinaciju mjera zajedno s Vladom. Dakle, potreban je cijeli set mjera. Pri osiguranju kada se, jasno, najprije moramo osloniti na vlastite resurse, odnosno domaći kadar koliko je god moguće. Međutim, evidentno je da više u našoj zemlji nemamo bazen dostatan za pokriće potreba za kadrom i stoga moramo posegnuti za radnicima iz drugih zemalja. Kod nas u Maistri se konkretno radi o djelatnicima iz susjednih zemalja i to u pravilu onih izvan EU-a. U tom kontekstu bi, primjerice, za iduću sezonu trebalo olakšati trenutno dosta kompliciranu proceduru ishodovanja radnih dozvola. Naime, ove godine se događalo da su ljudi tjednima čekali da bi dobili dozvolu, dakle, bili kod nas u objektima, a nisu mogli raditi dok se to ne riješi. Vjerujem da se za iduću sezonu taj dio može ubrzati s obzirom na postojeća tehničko-tehnološka rješenja, tim više što gro ljudi koji kod nas radi, nije tu prvi put, već nam se vraća. Kada govorimo o domaćoj radnoj snazi, onda možemo, primjerice, govoriti o sustavu stipendiranja. Svakako treba istaknuti kako je Ministarstvo turizma povećalo i kvote i iznose stipendija, što je prvi korak u pravom smjeru. Tu imamo i institut stalnog sezonca za koji se možda može naći načina da se proširi te čitav niz drugih mjera koje je sektor komunicirao prema zakonodavcu. Kod studenata je, primjerice, problem cenzus od 15.000 kuna koji mogu godišnje zaraditi, a da im roditelji ne izgube olakšicu, pa je traženo da se taj cenzus digne… Tu postoji, dakle, čitav niz mjera i inicijativa te mislim da se kroz kvalitetan dijalog može naći, neću reći optimalan, ali svakako dobar model koji bi zadovoljio sve strane.

* Problem kadra nije samo problem hrvatskog turizma, vidimo da i puno jače turističke zemlje poput Austrije, Italije, Švicarske i drugih muku muče s pronalaskom djelatnika u turizmu.

– Istina, i oni su po tom pitanju doista u problemu. Komuniciramo s kolegama i u Italiji i Austriji i kažu kako im je jako teško pronaći radnu snagu, rekao je, među ostalim Tomislav Popović za Novi list.

Posljednji komentari

Povezane vijesti

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa