'Što je pšenica gušća i zelenija, godina će biti bogatija'
Istarski godišnji običaji vezuju se uz svetkovine koje iz godine u godinu imaju ponavljanje uvijek istim slijedom i u istom vremenskom periodu i u istom godišnjem dobu, piše Istragram u članku o istarskim tradicijama. Prenosimo ga u nastavku.
Božić
Krajem kalendarske godine očekuju nas Božićni ciklus, gde je najznačajniji blagdanski dan Božić, zbog čega se ti običaji nazivaju božićnima. Zatim Slijedi Nova godina a božićni ciklus završava blagdanom Sveta tri kralja i specifičnim koledarskim običajima.
Maškare, Korizma, Uskrs
Četrdeset dana prije Uskrsa imamo pokladne, karnevalske, maškarane, zatim dolaze uskrsni običaji, Tijelovo i Spasovo.
Pozdrav proljeću i ljeto
U istarske godišnje običaje se ubrajaju i proljetni (Jurjevo, Majevica), a prvi dio ljetnog ciklusa obilježavaju krijesovi (Ivanjski dan), običaji vezani uz sušno doba i zazivanje kiše te mjesečne svetkovine svetaca gdje blagdan Svete Marije Vele ima središnju ljetnu poziciju.
Božić je prvi!
Za početak božićnoga ciklusa uzima se dan sv. Lucije, 13. prosinca, a božićni su običaji vezani uz blagdan Kristova rođenja. Na blagdan sv. Lucije tradicionalno se sije pšenica, da bi ozelenjela do Božića, čime se priziva obilje i plodnost u nadolazećoj godini. Narasla se pšenica po tradiciji veže crvenom vrpcom ili trobojnicom koja štiti od uroka, i stavlja se na stol, u kut sobe ili pod bor.
Što je pšenica gušća i zelenija, prema pučkome će vjerovanju godina biti bogatija, rodnija i plodnija. U ovome je razdoblju glavni tradicijski blagdan Božić za koji pripreme počinju Adventom (došašćem), ljudi odlaze na zornice, a tradicionalno se izrađuje adventski vijenac, pale se četiri svijeće, svake nedjelje jedna, četiri tjedna prije Božića. Običaj je da se prije Badnjaka ili Vilije Božje čisti kuća i priprema kućanstvo za nadolazeće blagdane.
Vilija Božja
Badnjak je dan uoči Božića, a ime baštini od starocrkvenoslavenskoga glagola bъdeti – „bdjeti“, ili od pridjeva badar izvedenoga glagola razbadriti se – „razbuditi se, biti budan“. Naziv “vilija”, Vilija Božja zadržao se kod Hrvata u Istri. Na dan Vilije Božje se posti, a navečer se blaguju posna jela pasutice ili fuži sa slanim srdelama, bakalarom ili verzotom, maneštra bez mesa, kruh i vino, fritule i kroštule.
Panj ili badnjak bi domaćin donosio na ognjišta te ga potom na Viliju Božju potpalio i gorio bi do Sveta tri kralja. Badnjak se u Istri naziva i čok, primjerice u u Draguću, negdje na Gračaštini cok, u Selini badnjak, u Draguzetima i Kujićima did, a na Žminjštini štrcalj. U Čabrunićima su ga također zvali did.
Božićni bor, jelka, pin
Badnje večeri kitilo se božićno drvce, u raznim dijelovima Istre to su znali biti ili jelka (jelvica), smreka ili pak običan bor, borić, pin, pinj. U Vranji ispod Učke Božićno drvo nazivaju krizman, a po staroj tradiciji kitili su ga jabukama, narančama i bombonima. Krizman je ukrašavao kuću od Badnjaka pa do blagdana Sveta tri kralja.
Pjevanje i čestitanje
Stara božićna pjesma “U se vrime godišća” pjevala se širom Istre, u crkvama, obitelji, čak svake večeri u tjednu koji prethodi Božiću. Tekst se pjesme prilagođavao lokalnom narječju pa širom Istre postoje njegove različite verzije. Ponegdje se u Istri u čestitanje odlazilo kroz cijelo vrijeme između Božića i Sveta tri kralja, ili tek na Stipanje ili čak Novu godinu.
Prvi čestitar bio je muškarac, pa su obično muškarci obilazili kuće ili sela pjevajući prigodne pjesme, a domaćini bi ih dočekivali ili u kući ili u središtu sela, te bi ih počastili i darivali vinom, kolačima, kobasicama, jajima. Na novogodišnje bi se jutro okupili dječaci te odlazili čestitati susjedima, od kojih su tada dobivali darove.
Koledanje
Koledanje, kuledanje, koledvanje je narodni običaj između Božića i Sveta tri kralja, osobito u tjednu nakon Nove godine, s ciljem zaštite od zlih sila i osiguravanja plodnosti i zdravlja. Za vrijeme venecijanske vlasti u Istri, ovi običaji bili su specifični za dan Svetog Stjepana, osobito noć uoči Sveta tri kralja.
Skupina muškaraca je obilazila mjesto posjećujući kuće i pjevajući prigodne koledve, kojima se pozdravljalo ukućane i kućanstvu zazivala sreća i blagostanje. Čestitari su se častili vinom i hranom koje bi potom blagovali na zajedničkoj večeri. Na dan Sveta tri kralja posjećivala se daljnja rodbina.
Nova godina, Novo leto
Božićni ciklus pučkih običaja u Istri uključuje, Božić, Novu godinu i Sveta tri kralja, a kroz cijela se dva tjedna potencira zajedništvo, druženje, blagovanje i čestitanje, uz simbolična zazivanja plodnosti i rodnosti u mjesecima koji će uslijediti.
O istarskim maškarama, pokladama, karnevalima ćemo pisati u Novoj 2022. godini. Svrha maskiranja bila je zastrašivanje demona, zlih sila i duhova koje treba odbiti i udaljiti njihovo zlo djelovanje od ljudi i stoke prerušavanjem, izvrtanjem odjeće, sakrivanjem ili premazivanjem lica i pravljenjem buke.
Tim tradicionalnim ciklusom ulazi se u proljetno doba godine u kojemu su najznačajniji običaji vezani uz Vazam, Vazon ili Uskrs, piše Istragram.hr.