Za izložbom vina ne žale jer se pretvorila u opijanje (video)
Gračišće se u Istri povezuje s feštama: izložbom vina, festivalom maneštre, smotrom 'Zasopimo na organić', odnosno usnu harmoniku i, naravno, Danom općine – Vidovom. Turističke stranice uputit će vas na znamenitosti: palača Salamon, četiri crkve i ostatak utvrde. Mi smo došli da bismo od samih stanovnika čuli kako oni doživljavaju svoje mjesto. Naši domaćini, najprije uz ognjište i pršut, potom i šetnji mjestom, bili su Svjetlana Buljan i Alen Bažon.
Znajući da je u onoj državi i onom političkom sustavu ovaj dio tadašnje općine Pazin bio zapostavljen (previše crkava, premalo spomenika iz NOB-a) upitali smo ih o razlici između Gračišća nekada i sada.
'Morali smo povući vodu iz šterne druge kuće da bismo je imali u kući'
„U Gračišće sam došla udajom prije trideset godina. Još prije dvadesetak godina nije bilo telefona, vodovoda i kanalizacije. Došli smo obnoviti suprugovu starinu i morali smo povući vodu iz šterne druge kuće da bismo imali vodu u kući. Sve je bilo zapušteno, po ulicama makadam, po suhom vremenu je prašilo, a po kiši se pretvaralo u blato“, ispričala nam je Buljan, inače vlasnica Konobe 'Marino' otvorene u spomenutoj obnovljenoj kući.
„Ja se sjećam Gračišća i prije trideset i pet godina“, kaže starosjedilac Bažon: “Puno je napravljeno u odnosu na onda. Ugodno je iznenađenje što je puno mladih obitelji ostalo u starogradskoj jezgri: popravljaju si kuće oni koji su osnovali obitelj ili oni koji će je tek osnovati.“
Doista, zatekli smo bager na ulici koji je kopao rov za buduću instalaciju buduće obnovljene kuće i to jedne od ruševnih kuća u jednoj od ulica koje čekaju popločenje. Jednostavno, puno je u Gračišću napravljeno, ali puno još treba napraviti.
Konzervatori najveća kočnica u bržoj obnovi mjesta
Naši sugovornici kao glavno kočnicu u bržoj obnovi mjesta vide konzervatore.
„Trebale bi Županija i država nešto poduzeti da se brže rješavaju imovinsko-pravni odnosi jer kako je Gračišće pod zaštitom konzervatora, sve to koči. Treba čekati po pet - šest godina za 'papire'. Znam da obnova treba biti pod kontrolom, ali treba to ubrzati, dati ljudima da si naprave stanove ili apartmane za iznajmljivanje“, kaže Bažon.
„Prolazite pored ruševne kuće i bojite se da će vam crijep pasti na glavu“, priča Buljan. U Gračišću je lijepo živjeti, ali volio bih da nas je više u starogradskoj jezgri. U zadnje vrijeme rodilo se puno djece, ali uglavnom su svi preko ceste, u novom naselju. Zato mislim da bi se Općina trebala jače uključiti u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.“
Novi dio naselja, preko ceste, gdje se nalaze škola, vrtić, igralište i groblje dobio je naziv Kalvarija po brežuljku s tri križa tj. završnoj postaji Križnog puta.
Mještani još govore o lokaciji Pred grad, a unutar jezgre razlikuju Poli turna, Poli Pankracija, Na placu, Puli Sv. Fumije, Potok i Fortecu. Zanimljiva je obrtnička ulica gdje iznad ulaza u kuću (koja čeka obnovu) možete vidjeti uklesani čekić, što znači da je ovdje prije petsto-šesto godina bila kovačnica.
Obrtništvo je bilo izvor blagostanja u Gračišću, što se najbolje vidi upravo po četiri crkve na malom prostoru. Poduzetnički duh prisutan je i danas jer, priča Bažon, mladi koji ostaju, ako nisu zaposleni negdje, otvaraju vlastite obrte. Općina se ne može pohvaliti razvijenim gospodarstvom (još jedna stvar na kojoj treba poraditi), ali turizam je, s obzirom na položaj u središnjoj Istri, ugodno iznenadio.
Konoba 'Marino' se uskoro ponovo otvara
„Otvorili smo konobu 1992. godine“, priča nam Svjetlana Buljan: “Bio je rat, posla nije bilo, jako loše smo poslovali. Čekali smo bolja vremena i 1994. godine je krenulo. Gosti su najčešće dolazili iz Pule, Rijeke i Rovinja, vikendom iz Zagreba. Do 2000. godine stranih turista gotovo da i nije bilo, a sada ih dolazi jako puno, pogotovo iz autokampa u Rapcu.“
Konoba se profilirala u glavnu atrakciju Gračišća jer, ističe, na dan kada je zatvorena jasno se osjeti manjak turista. Objekt je trenutačno zatvoren, ali bit će uskoro opet otvoren.
Upitali smo svoje domaćine koja im od fešta najviše nedostaje s obzirom da su zbog poznatih okolnosti otkazane. Za izložbom vina ne žale jer, kažu, zadnjih je godina postala 'malo previše', pretvorila se u opijanje s popratnim negativnim pojavama. Najdraži im je bio Festival istarskih maneštra.
„Kad se na Placu poredalo deset 'špahera' na drva i kad su se mirisi svih maneštri koje su se na njima kuhale pomiješali, to je bilo nešto predivno! Nadajmo se da će ta korona završiti i da ćemo s tim nastaviti“, rekla je Buljan.
„Maneštra, ali i Vidova“, rekao je Bažon: “Vidova nije samo vanjska, nego unutarnja, duhovna kršćanska fešta. I na Festivalu maneštre je važnije to susretanje ljudi i druženje od natjecanja, čija će maneštra biti bolja. Dobra ideja je bio i 'Organić' jer je to bila jedna od rijetkih fešti koja je privlačila stariju populaciju.“ (Tekst: Robi Selan, foto i video: Roberto Matković)