Momjanski muškat spreman za osvajanje Europe i svijeta (video)

U povodu blagdana Svetog Martina, zaštitnika Momjana i dobivanja Europske oznake izvornosti za Muškat Momjanski – Moscato di Momiano, Grad Buje je 12. studenoga u vinariji Kozlović u Momjanu organizirao tiskovnu konferenciju na kojoj je predstavljen vizualni identitet pod kojim će se odvijati komunikacija Momjana, Momjanštine i muškata momjanskog, a djelo je studija Sonda.

Gianfranco Kozlović, domaćin skupa i predsjednik udruge proizvođača momjanskog muškata „Vino Momillianum“, rekao nam je: „Udruga Vino Momilianum pokrenula je proceduru zaštite izvornosti 2013. godine, a dobili smo ga 2. kolovoza ove godine. To je dostignuće o kojemu mnoge regije, koje se s pravom hvale svojim vinima, još nisu počele ni razmišljati. Ono je bitno za budućnost jer htjeli bi da u nekom vremenu mladi proizvođači osjete tu priliku i potrebu za ulaskom u tu avanturu u svijetu vina, koji je s jedne strane jako zahtjevan, ali s druge strane je i romantičan i atraktivan i izazovan. Ima puno ljepote u stvaranju, u novim kreacijama. To je nešto što smo osjetili mi, generacija koja je tu desetljećima i nadam se da će to biti ozbiljan i zdravi input za mlađe generacije.“ 

Budući da je momjanski muškat ograničen na vrlo uski lokalitet, upitali smo ga ima li na njemu mjesta za nove nasade. „Trenutno imamo oko četrnaest hektara, a u prošlosti je to, prema našoj procjeni bilo deset puta više. Također, iz naših analiza proizlazi da raspolažemo s oko dvjesto hektara obradivih i kvalitetnih površina. Na bi bilo dobro da se sve to iskoristi, ali ima dovoljno prostora da se sadašnja proizvodnja udvostruči ili učetverostruči“, odgovorio je Kozlović.

Izvrsnost i kvaliteta su za Istru pravi put

„Izuzetno me raduje dobivanje Europske oznake izvornosti jer to znači da je momjanski muškat prepoznat kao poseban u ovom mikroklimatskom području i to ne sam o na nivou Republike Hrvatske, nego i u čitavoj Europskoj Uniji. Tomu su doprinijeli i Grad Buje i Istarska županija i Ministarstvo poljoprivrede. Ona je temelj za budući razvoj vinarstva i temelj za razvoj Momjana kao eno-gastronomske destinacije, a za Grad znači da ćemo u budućnosti zahvaljujući tome doživjeti značajan gospodarski rast“, rekao je na konferenciji gradonačelnik Buja Fabrizio Vižintin.

„Tako mala regija, a toliko posebnosti, proizvoda po kojima smo nadaleko poznati i kojima se neizmjerno ponosimo, a iza kojih stoji trud i mukotrpan rad našega čovika“, kazao je župan Boris Miletić i nastavio: “Biti poljoprivrednikom nije nimalo lako, a nije lako ni biti konkurentan na globalnom tržištu. I zato smo se mi u Istri  opredijelili za izvrsnost i kvalitetu, te smo danas svjetski poznati kao vrhunska eno-gastronomska destinacija, što potvrđuje da smo odabrali ispravan put. Nedavna istraživanja pokazala s da je uz more i sunce drugi glavni motiv dolaska gostiju u Istru naša enogastronomija. Bez adekvatne poljoprivredne infrastrukture otežano je uopće baviti se stabilnom i sigurnom poljoprivredom i stočarskom proizvodnjom i zato je Istarska županija krenula s izgradnjom sustava javnih navodnjavanja sredstvima iz EU fondova. Spomenimo i županijski Fond za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre. Od njegovog osnivanja 1995. do studenog ove godine 2021. godine dodijeljeno je ukupno 1.182 zajma, u ukupnoj vrijednosti od gotovo 250 milijuna kuna.“

Autohtona vina sve traženija na tržištu

„Istarsku malvaziju i istarski teran možete naći praktički u svakom vinogradu i svatko ima neki svoj muškat, osobito muškat žuti. I zato mislim da je vrijednost to što ovdje imamo mali i zaštićeni prostor. Sada Hrvatska može reći da ima svoj muškat i da se zove momjanski muškat“, kazao je bivši istarski župan Ivan Jakovčić. 

Marijan Bubola iz Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča, stručni suradnik za dobivanje oznake izvornosti, pojasnio je da se ona odnosi na vino jer se sorta ne može zaštiti. „Momjanski muškat u odnosu na ostali bijeli muškat ima sitnije grozdove i sitnije bobice, što je u pogledu kvalitete prednost, a s druge strane su manje osjetljivi na bolesti. Zato je devedesetih godina nazvan momjanskim muškatom, ali DNK analiza pokazala je da to zapravo varijabilnost ista sorte, pa se momjanski muškat smatra biotipom sorte muškat bijeli“, kazao je Bubala.

Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije kaže: “Sada je red za drugu fazu, a to je put momjanskog muškata prema Europi i svijetu. Ispromovirat ćemo ga i učiniti dostupnim svima koji ga žele kušati.“

Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, istaknuo je: „Anketa među hrvatskim vinarima pokazala je da jača potražnja za ovakvim autohtonim sortama i zato su sve više zastupljene u ponudi.“

Prisjećajući se trenutaka pokretanja inicijative za stjecanje Europske oznake izvornosti, bivši bujski gradonačelnik Edi Andreašić rekao je. „Posebno mi je drago da smo ovdje, ispod kaštela momjanskoga. Moja motivacija kad sam se kandidirao za gradonačelnika bila je da pokušamo zaštititi kako momjanski muškat tako o momjanski kaštel jer to jedno bez drugoga ne ide.“

Sinteza jednoga i drugoga prisutna je i u promoviranom vizualnom identitetu: između riječi „Momian“ i „Muscat“  stiliziran je toranj momjanskog kaštela unutar kojega se u negativu nalazi boca. Ispod toga piše: „From Fortress of Tradition“ ili „Iz tvrđava tradicije“.

Sljubljivanje momjanskog muškata i hrane

Pet članova Udruge muškata „Vino Momillianum“ ili kako ih Kozlović zove „muškatira“ predstavilo je svoje muškate uz zalogaje s kojim se sljubljuju. Obitelj Brajko ponudila je suhi muškat iz lanjske berbe uz tikvice sa zelenim umakom, obitelj Kabola muškat koji je sazrijevao u amfori, također berba 2020. godine i uz to smokvice punjene bademom, iz podruma vinarije San Mauro obitelji Sinković kušali smo muškat proizveden od berbe 2013. godine dugom maceracijom i ležanjem u bačvama od slavonskog hrasta i uz to smo konzumirali istarski kravlji sir Latus, vinarija Prelac ponudila je slatki momjanski Passito iz 2020. godine s kolačićima amaretima, a Kozlovići su točili poluslatki muškat. također berba 2020. godine uz suhe smokve s mascarponeom. Piće dobrodošlice bio je Kozlovićev pjenušac od muškata, a na kraju smo, s obzirom na Martinje, kušali mladi muškat iz podruma Brajko i u z to se sladili pečenim kestenima. (Tekst: Robi Selan, foto i video: Roberto Matković)