Predsjednik kršanskog Vijeća Lucian Mrzlić dao intervju za Nacional

1
Lucian Mrzlić
Lucian Mrzlić

Lucian Mrzlić, 25-godišnji student pete godine marketinga i prodaje, postao je jedan od najmlađih predsjednika općinskih vijeća u Hrvatskoj. Na proteklim lokalnim izborima dobio je povjerenje za vođenje Općinskog vijeća u Kršanu. On je jedan od niza novih i nezavisnih političkih snaga koje su uspjele bez stranačke pripadnosti osvojiti mandat za vođenje svojih lokalnih zajednica. Mrzlić za nacional.hr govori o razlozima ulaska u politiku, odnosu mladih i politike i o trenutnoj političkoj garnituri na državnoj razini.

NACIONAL: Što Vas je potaklo da, kao mlad čovjek i student, uđete u politiku?
- Mene je politika još od malih nogu interesirala. Bio sam i prije politički aktivan, ali jedno vrijeme nisam. U ovim lokalnim izborima vidio sam priliku da mogu doprinijeti društvu. Ja sam ušao u politiku s jednim ciljem, a to je da pokušam napraviti nešto dobro. Sad, kad sam došao do neke pozicije, imam platformu preko koje mogu potaknuti mlade ljude da postanu politički aktivni. Ja sam stava da svi imamo odgovornost prema društvu u kojem živimo. Mi društvu moramo nešto dati. Smatram da je politika svojevrsna platforma u kojoj pojedinac zaista može pridonijeti promjeni. Mladi ljudi moraju shvatiti da politika nisu samo negativne konotacije, već da je politika nešto što moramo prihvatiti u svakodnevnom životu i da preko nje možemo osigurati stabilnost i budućnost našeg društva. Kažu da na mladima svijet ostaje i da budućnost nama pripada. Onda se ja pitam kakav će to svijet ostati ako se mladi ne uključe u politiku koja diktira našu budućnost.

NACIONAL: Kakav stav, prema Vašem iskustvu, imaju mladi prema politici?
- Jedno istraživanje je provedeno 2018. godine. od strane zaklade Friedrich-Ebert-Siftung i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i baš u njemu stoji da je odnos mladih prema politici okarakteriziran slabim interesom i znanjem. Istraživanje kaže da su mladi slabo uključeni u građanske akcije i inicijative te da imaju visoko nepovjerenje u političke institucije. Drugo istraživanje u dvije zagrebačke četvrti je pokazalo da je 70 posto mladih djelomično ili potpuno nezainteresirano za politiku i da tri četvrtine ima iznimno negativan pogleda na politiku. U svom društvu sam shvatio da mladi nisu zainteresirani za politiku zbog par pojedinaca koji su od politike napravili negativan pojam, dok je ona, po meni, jako human pojam. Ona mora težiti jednom cilju, a to je boljitak društva. Politika nisu pojedinci, ona je naše društvo. Svaka generacija se u povijesti susretala s nekim izazovom. Naša generacija se susreće s ogromnim brojem izazova. Od klimatskih promjena do ubrzane globalizacije i digitalizacije. Mi se moramo uključiti u to sve. Pozivam sve mlade da se nezavisno o svojim svjetonazorskim pogledima i političkoj pripadnosti uključe u politiku i pomognu oblikovati budućnost koja će biti sadašnjost naše generacije.

Lucian Mrzlić i Roman Carić

NACIONAL: Na koji način se može politika približiti mladima?
- Mislim da su treba pronaći balans kod uključivanja mladih u politiku i njene procese zajedno s iskusnijim i starijim političarima koji iza sebe imaju vidljive uspjehe. Ne radi se o tome da stavljamo isključivo mlade ljude u politiku. Ja sam tog stava da uvijek na umu trebamo imati naše temeljne vrijednosti, tradiciju i kulturu našeg društva. Svi skupa moramo raditi na uključivanju mladih u politiku. Mi, koji smo na pozicijama i koji možemo pružiti primjer mladima, moramo raditi na većem uključivanju i pokazati im da smo mi uspjeli. Vlada Republike Hrvatske trebala bi kroz neku kampanju obrazovati ljude o politici i potaknuti mlade da se krenu time baviti.

NACIONAL: Kako su se odnosili prema Vama, kao mladom čovjeku, tijekom izborne kampanje?
- Na nas mlade se ponekad gleda kao da nismo ozbiljni. Imamo veliko prisustvo na društvenim mrežama i zbog toga ljudi pomisle da nam nedostaje ozbiljnosti. Ja sam imao sreću. Sadašnji načelnik je krenuo u priču da okupi mlade ljude. Na našoj nezavisnoj listi je bilo 13 osoba od čega je više od pola mlađih ljudi, oko 90-tog godišta. On nam je zaista dao priliku. Što se tiče moje općine, ja sam postao najmlađi vijećnik ikada u općini Kršan. Na prijedlog sam izabran kao najmlađi predsjednik Općinskog vijeća u povijesti Kršana i time postao jedan od najmlađih predsjednika općinskih vijeća u državi. Neki su na to gledali sa skepticizmom, što je bilo i za očekivati, ali pozitivno je to što je dana prilika mladoj osobi da obrani mlade od takvih stavova. Nitko nije savršen i neki mladi neće biti za politiku jer ona nije jednostavna stvar. Ali moramo im dati priliku. Ljudi koji su mene predložili za predsjednika Općinskog vijeća morali su imati veliko povjerenje u mene da bi me predložili. Vjerujem da će, ako se na taj način još mladih aktivira, i drugi dati priliku mladima. Ono što mene raduje jest što stvarno ima pozitivnih primjera u Hrvatskoj gdje su se mladi uključili u politiku da pokažu snagu svoje generacije. Primjerice, u Istri načelnik općine Karojba ima 28 godina. Moja je poruka mladima je da se, neovisno o stranačkoj pripadnosti, uključe u politiku.

 

NACIONAL: Igra li stranačka pripadnost presudnu ulogu u ulasku mladih u politiku?
- Ja sam primjer da to nije uvjet. Ja se nisam učlanio u stranku da uspijem. Naravno da su neke stranke odlična platforma za krenuti u politiku. Tko osjeća da bi se trebao učlaniti u neku stranku zbog svjetonazorskih pitanja, neka se slobodno učlani. Ali to nije uvjet. Ako je neka mlada osoba spremna raditi za boljitak društva i ako ima ideje i inovativnost, ja vjerujem da će se toj mladoj osobi dati prilika od strane starijih političara bez obzira je li ona u stranci ili ne.

NACIONAL: Koje teme najviše zanimaju mlade osobe?
- U posljednje vrijeme se mladi najviše bave covidom. Nije više bilo toliko druženja i izlazaka. Ono što mislim da mlade najviše brine je neizvjesnost. Hrvatska mora raditi na sprečavanju odljeva mozgova. Imamo puno poduzetnika poput Infobipa i Rimca koji pružaju mogućnosti mladima. Poduzeće u kojem ja radim, Valamar Riviera, zaista pruža mladoj osobi da izgradi budućnost u svojoj Hrvatskoj. Mlade muči što će se dogoditi na fakultetu, hoće li naći posao i hoće li morati otići van. Nažalost, prema mojem viđenju, oni se ne bave dovoljno globalnim pitanjima poput globalnog zatopljenja i migrantskih kriza. O tome bi se trebalo puno više razgovarati u javnosti jer su to veliki problemi koji će postati još veći ako se ne uhvatimo s njima u koštac. Europska unija konstantno organizira događanja u kojima traži mlade da se uključe, ali smatram da mladi i dalje imaju negativnu konotaciju o politici zbog pojedinaca. Prozivke i blaćenja u javnosti nisu način kako bi trebali pristupiti mladima. Političari trebaju predlagati, biti profesionalni i inovativni kako bi mladi zaista htjeli postati aktivni u politici. Ja vjerujem u Hrvatsku i naše ljude. Hrvatska je kroz povijest dala puno pametnih glava, od istraživača do genija. Treba zastati i zamisliti da su svi ti ljudi u jednom trenutku svog života bili dio mlade generacije.

NACIONAL: Kakva je politička situacija u Istri nakon lokalnih izbora u kojima je IDS izgubio veliki broj svojih utvrda? Događaju li se promjene?
- U Istri se dogodila promjena koju većina ljudi nije očekivala. Mislim da je ta promjena jako dobra poruka za IDS. Očito su u nekom koraku nešto krivo napravili. Istra je uvijek bila posebna i držala se, na neki način, sa strane. Ali Istra mora shvatiti da država, prema mom shvaćanju, nije neprijatelj Istre nego da je ona tu da pomogne Istri u razvoju. Što se tiče promjena, mislim da ćemo tek vidjeti kakve će one biti. Ono što treba napomenuti jest da sve nove političke opcije u Hrvatskoj imaju na sebi jako veliku odgovornost da ne razočaraju ljude kršenjem svojih obećanja. To je i teret na nama, kao novoj političkoj opciji, bez obzira što smo nezavisni. Kad smo radili svoj program, nismo obećavali ljudima stvari za koje smo bili svjesni da ih nećemo ispuniti. Mi smo istraživali mogu li se određene stvari provesti. Pitanje je jesu li isto tako činili i ostali koji su novi na političkoj sceni. Ja smatram da se u današnjem neizvjesnom vremenu ne treba eksperimentirati s politikom nego da se mora pružiti stabilnost. Hoće li biti boljitka u Istri to će se tek vidjeti. Svakom treba dati priliku.

NACIONAL: U Splitu možemo vidjeti da vlada određena politička nestabilnost u Gradskom vijeću. Kakva je situacija u Istri po tom pitanju?
- Zasad je najveća nestabilnost bila u pazinskom Gradskom vijeću. Održali su se ponovni izbori i Možemo! ima većinu. Zasad postoji stabilnost, ali vidjet ćemo dokad će ona trajati. U politici treba imati jako puno kompromisa, a najbitnije je, što mnogi političari zaborave, raditi za opće dobro. Ljepota svijeta je u različitosti pogleda, ali treba se dobro razmisliti na koji način se može pomoći boljitku društva.

NACIONAL: Veliki broj mladih i nezavisnih kandidata je osvojio mandat u ovim lokalnim izborima. Je li to najava rušenja političkog monopola u Hrvatskoj kojeg uglavnom drži HDZ?
- Ja iskreno mislim da nije, nego da je to druga poruka. Ta poruka je da, barem što se tiče lokalnih izbora, nisu bitne stranke nego da su bitni ljudi. Tu moraju stranke jako dobro razmišljati jer nema više tog vremena kada se na pozicije postavljaju politički podobni bez obzira na kvalitetu. Na lokalnu vlast dolaze ljudi za koje društvo vjeruje da će zaista napraviti nešto dobro. Lokalna politika ne smije biti zanemarena. Ona utječe na svakodnevni život svih nas. Stvari se mijenjaju. Hrvatska nije danas više ista država kao što je bila. Više smo se okrenuli Europi i aktivno sudjelujemo u stvaranju Europske unije.

NACIONAL: Kako gledate na trenutnu političku garnituru koja upravlja državom? HDZ je izgubio presudu u slučaju Fimi medije te se premijer odbija ispričati za ono što je njegova stranka učinila. Što to govori o njima?
- Ja mislim, ako se netko treba ispričati, da je to osoba koja je u tom momentu bila na čelu HDZ-a. Plenković, koliko znam, nije u to vrijeme bio uključen u HDZ. Ali to pokazuje opet da se zbog jednog pojedinca stvara averzija među mladima prema politici. Prozivalo se po medijima HDZ i Plenkovića i zaista netko treba preuzeti odgovornost. Ali osobno smatram da odgovornost treba preuzeti netko tko je u tom trenutku krivičnih radnji bio tamo i tko je bio svjestan što se događa.

NACIONAL: Znači li to da ljudi poput Jandrokovića i Šeksa, koji su bili u Sanaderovoj vlasti, trebaju preuzeti odgovornost?
- Odgovornost trebaju preuzeti oni, odnosno onaj tko je bio na čelu stranke u to vrijeme. Moramo biti svjesni prošlosti da se povijest ne bi ponovila, ali treba gledati u budućnost i u ono što slijedi. Ja ću se radije fokusirati na to da je ova Vlada uspjela s Europskom unijom dogovoriti jako puno sredstava za Hrvatsku i za Nacionalni plan opravka i otpornosti od čega ćemo imati koristi. Ovim drugim stvarima neka se bave oni koji su za to odgovorni. Drago mi je što mediji prate korupcijske afere i tako treba biti i dalje, ali moramo se okrenuti i budućnosti jer jedino tako možemo napredovati. Moramo težiti da što brže napredujemo i rastemo.

NACIONAL: Postoji li u Hrvatskoj mogućnost formiranja nekog velikog oporbenog bloka koji će biti u mogućnosti srušiti trenutni politički monopol na državnoj razini?
- Postoji mogućnost koalicije između SDP-a i Možemo! i to mi izgleda najizglednije, posebice kad uzmemo u obzir raskol u SDP-u, iako se on ne priznaje. Što se tiče Mosta, u životu je sve moguće pa tako je moguće da se i Most njima pridruži, ali smatram da bi time izgubio svoju vjerodostojnost jer guraju drugačiju vrstu politike. Ne bi me čudilo i da se Most spoji s Domovinskim pokretom. Realno, Most je imao svoju priliku. Jesu li se pokazali, rezultati govore za sebe. Mislim da se neće svi spojiti, ali bi ljevica mogla. Mislim da bi se trebali više fokusirati na to da budu aktivniji u Saboru i daju svoje prijedloge, nego da se ide na premijera jer to u ovom trenutku znači destabilizaciju Hrvatske. To ne bi trebala biti opcija. Mislim da ujedinjenje isključivo radi rušenja trenutne vlasti nije dobar cilj.

NACIONAL: Na kojim bi područjima trenutna državna vlast trebala više poraditi?
- Uključivanje mladih u politiku. Jako puno mladih ima inovativnih i kreativnih ideja. Stavio bih poseban naglasak na digitalizaciju našeg društva. Javna uprava se mora pod hitno digitalizirati. Imamo jako puno procesa koje moramo proći i previše papirologije. Mislim da se to može puno bolje rješavati uz pomoć digitalizacije. Ja radim u digitalnom marketingu i to je nešto s čime sam zaista upoznat. Imam sreću da radim u jednoj ozbiljnoj firmi koja stavlja visoki naglasak na digitalizaciju. U državi ima jako puno prostora za digitalizaciju svih procesa. Naravno, treba puno više poraditi na stanju u Zagrebu, Sisku i Petrinji koji su teško pogođeni u potresima - rekao je Lucian Mrzlić za Nacional.

loading...

Posljednji komentari

Povezane vijesti

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa