'Gradovi se transformiraju u platforme za turizam'

Katalin Gennburg zastupnica je stranke Ljevica (Die Linke) u gradskoj skupštini Berlina od 2016. godine. Također je jedna od autora i autorica istraživanja o utjecaju digitalne platforme za kratkoročni najam stanova Airbnb na život u Berlinu, koje je u srpnju objavila Die Linkeova Zaklada Rosa Luxemburg. Novosti su s njom razgovarale o ekonomskim, urbanističkim i sociološkim štetama ovog fenomena po Berlin i brojne druge gradove a mi u nastavku prenosimo najzanimljivije dijelove interviewa.

* U istraživanju navodite da je Airbnb 2019. godine u svojoj bazi imao sedam milijuna stanova i više od 187 milijuna rezervacija te prihode od 4,7 milijardi dolara. Kako je došlo do toga da ta kompanija postane "arhetip platformskog kapitalizma", kako ste je nazvali u istraživanju?
- Korijene problema s kojima se danas suočavamo treba tražiti u krizi kompletnog socijalnog sustava u eri neoliberalizma u kojoj živimo posljednjih 30 godina. Tu eru obilježavaju posvemašnja privatizacija i deregulacija svih segmenata javnog sektora, zahvaljujući čemu velike kompanije ostvaruju enormne profite.

Sektor stanovanja jedno je od najvažnijih političkih pitanja, a do 1990. godine praktički cijela Evropa imala je jaku regulativu stambene politike. Danas, 30 godina kasnije, živimo krizu sektora stanovanja, njegovu financijalizaciju i tržišne špekulacije. S pojavom sveopće digitalizacije ekonomije započeo je novi val monopolizacije tržišta nekretnina, a Airbnb je jedno od lica te krize. On je stvorio jedan potpuno novi oblik ekonomije i utoliko je uzrok krize o kojoj govorimo. Rad same platforme je vrlo jednostavno organiziran, ona operira samo na internetu, a većina zaposlenih, njih nešto više od 6.000, radi na održavanju platforme, dok se ostali bave lobiranjem u institucijama.

Već i iz samog broja oglasa jasno je da kompanija ostvaruje enormne profite, a u kontekstu činjenice da ima tako malo zaposlenih jasno je i da je riječ o monopolističkoj kompaniji koja je danas veća od pet najvećih svjetskih hotelskih poduzeća. Dakle, radi se o golemim profitima i ogromnom svjetskom igraču s minimalnim brojem zaposlenih.

* Airbnb više nije samo platforma za najam stanova već se širi i na druge segmente, primjerice u američkim gradovima Orlandu i Nashvilleu uključen je u shemu gdje su cijeli stambeni kompleksi izgrađeni sa svrhom da "regularni" stanari daju svoje stanove u podnajam preko Airbnba, zahvaljujući čemu kompanija ostvaruje dvostruki prihod, od regularnog i od kratkoročnog najma.
- Takva ekspanzija povezana je prije svega s činjenom da je Airbnb stvorio jedan potpuno novi sektor koji za posljedicu ima turistifikaciju gradova u cijelom svijetu i pretvaranje ekonomija gradova u ekonomiju turizma. Stvoren je cijeli novi poredak tržišta kratkoročnog najma stanova pa je ranije, primjerice, bilo normalno da više ljudi zajedno živi u istom stanu, dok je sada to praktički nemoguće.

U brojnim gradovima moguće je iznajmiti samo takve "servisirane stanove" namijenjene i kratkoročnom i dugoročnom najmu. Dakle, tržište danas izgleda potpuno drugačije nego prije dvadeset godina pa svjedočimo kanibalizaciji stambenih resursa u odnosu na ljude koji su u tim stanovima prije živjeli. Isto tako, slično kao i s Uberom u automobilskom prijevozu, svjedočimo i kanibalizaciji cjelokupnog tržišta uslužnih industrija koje su povezane s ovom komodifikacijom stambenih resursa, a prije su se odvijale u sklopu hotelske industrije.

* Kakve su posljedice djelovanja Airbnba na stanovanje u Berlinu i je li se išta promijenilo nakon uvođenja restrikcija za kratkoročno iznajmljivanje?
- U Berlinu već sedam godina imamo zakon protiv kratkoročnog najma kojim je dozvoljeno iznajmljivati manje od polovice svoje kuće ili stana, primjerice jednu sobu, jer se to ne smatra komercijalnim iznajmljivanjem. Ako imate drugi dom, možete ga iznajmljivati, ali na točno određen broj dana u godini, a svaki stan mora biti registriran.

No unatoč postojanju zakona, nismo uspjeli zaustaviti ilegalno tržište iznajmljivanja jer Airbnb odbija gradskim vlastima ustupiti podatke. Iako je uvedena regulativa, i dalje se iznajmljuje ogroman broj stanova koji nisu registrirani, a lokalna administracija bezuspješno pokušava dobiti uvid u podatke kako bi provjerila koji su stanovi legalno na tržištu. Trenutno je u Airbnbovoj ponudi oko 24 tisuće berlinskih stanova, a primijetili smo i da unatoč pandemiji kompanija nije osjetila nikakvu krizu, dok se s druge strane hotelska industrija bori za opstanak, rekla je Gennburg za Novosti.