Puljani planinarili po Krku gdje se nalazi prirodni fenomen (foto)
Puljanka Simona Mrlak iz PD-a Glas Istre podijelila je na društvenim mrežama svoje doživljaje s izleta kojeg je to društvo organiziralo proteklog vikenda. Prenosimo objavu u nastavku.
"U nedjelju smo bili na otoku Krku i odradili smo Vaclavov put od 17 km za cca. 7 sati. O Krku sigurno već sve znate, al eto par zanimljivih informacija. Na Krku je uređeno i obilježeno 300 km pješačkih/planinarskih i biciklističkih staza. TZ Krk-a realizirala je 2010. god. projekt pod nazivom Pješačke staze otoka Krka u sklopu kojeg su prvi puta povezane i označene pješačke staze na cijelom otoku. Osim tog, tu je i hrvatska inačica poznatog Camino de Santiago pod imenom Camino Krk. Ruta Camino Krk duga je oko 150 km i označena je plavo žutim strelicama 2019. godine. U sklopu projekata izrađene su karte pješačkih staza, objašnjenja i njihov opis, te fotografije atraktivnih lokacija, što će putnicima/planinarima u ovom slučaju omogućiti lakše upoznavanje prirodnih i kulturnih ljepota otoka Krka. Mi na našu planinarsku (dobro markiranu ) rutu krećemo iz Pule u 6 sati kombijem kojeg vozi "šoferica" Karmen do Vozilići a pokle preuzima Željko.
Vožnja do najvišeg prijevoja na Krku- Treskavac, od kuda je početna točka našeg uspona na Obzovu trajala je nešto manje od 3 sata (sa pauzom na Vratima Jadrana). U 9:30 krećemo na pohod s najlakše staze, uspona na Obzovu (pošto smo već u startu dosegli visinu od 300 m te je na toj strani teren položeniji). Staza najprije vodi kroz borovu šumu. Nakon toga slijedi asfaltnu cestu u dužini 1,5 km. Dolazimo do raskrižja nakon kojeg se staza sve strmije uspinje po oštroj kamenoj goleti i niskom mediteranskom raslinju sve do vrha Veli Vrh (541 mnv), gdje dolazimo za cca. 1 sat umjerenim tempom hoda. Veli Vrh označen je gomilom kamenja u obliku piramide na kojemu je postavljen geodetski stup. Upisujemo se u knjigu. Nakon kraće pauze nastavljamo put prema sljedećem vrhu Brestovica.
Sam vrh Brestovica nije posebno zanimljiv al se spuštajući ispod njega dolazi do lijepe lokve/pojilišta Na Hramčici. Od tamo sljedi uspinjanje prema vrhu Obzova. Prolazeći pored i preko nebrojenih suhozida divimo se strpiljivim graditeljima. Na vrh Obzove stižemo oko 12 h. Obzova je najviši vrh otoka sa svojih 569 metara n/v. U podnožju kamene piramide postavljena je mramorna ploča na kojoj je ispisan naziv vrha, a u dnu se nalazi i žig. Kratka pauza za slikanje i krećemo dalje prema slijedećem vrhu Zminja (n/v 537 m), za što nam je bilo potrebno cca 20 minuta.
Nastavljamo još 1 h i 10 minuta hoda po težem i zahtjevnijem kamenitom putu preko grebena, koji nam pruža pravi doživljaj "hodanja po nekom napuštenom planetu" zbog pustoši i golog kamena koji nas okružuje. Dolazimo do vrha Veli Hlam i nastavljamo dalje preko prijevoja Vratudih, te manjih vrhova Vrska glava, Organjska glava, Gabar i Ljubimer dolazimo do panoramskog vrha Bag na kraju grebena. S njega nam se Prvić smiješi kao na dlanu, sa svim njegovim reljefnim neravninama zapravo asocira na " zgužvanu krpu na plavom stolu". Pogled puca na sve strane, lijepo se vide Novi Vinodolski, Senj i Velebit iako nije potpuno bistro.
Nakon duže pauze (cca 30 min) strmim spustom po siparu (uz potreban oprez) za cca 20 min. dolazimo na šumsku stazu uz strmu morsku obalu. Stazica vodi kroz omeđene suhozide do pješčare Zarok, zanimljiv prirodni fenomen. Pješčara se nažalost skoro svakodnevno devastira zbog pjeskovitog materijala koji se odnosi u razne svrhe al ponajviše za proširenje poznate bašćanske plaže. Iako nije još proglašena prirodnim rezervatom (zbog geološke i botaničkoe važnosti) mjesto je velikog interesa jer znanstvenici i danas u njenim slojevima istražuju daleku geološku povijest. Oko 16:30 naš pohod završavamo na parkiralištu gdje nas čeka autobusni i kombi prijevoz kojim ćemo, bez obzira što smo popili jedno pivo, sigurno stići kući", napisala je Simona. (Foto: Facebook S. Mrlak)
