Alida Perkov o znamenitim ženama u Istri: Žene u NOB-u

Žene koje su se priključile partizanskom  pokretu su svoje djelovanje najviše ostvarivale kroz Antifašističku frontu žena. Prva Zemaljska konferencija AFŽJ održana je 6. - 8. prosinca 1942. u Bosanskom Petrovcu. Cilj Konferencije bio je povezati sve antifašističke organizacije žena koje su djelovale u okviru NOBa u jednu organizaciju i stvoriti organizacijsku strukturu pokrajinskih, oblasnih, okružnih, kotarskih, općinskih i mjesnih odbora .

Žene su organizirale pozadinu, radile poljoprivredne i tvorničke poslove, radile kao bolničarke, pomagale vojsci hranom, odjećom i sanitetskim materijalom, sudjelovale u narodnoj vlasti, zbrinjavale djecu i izbjeglice, sprječavale mobilizaciju radnih snaga i vojnika, vršile bojkot okupatorskih tržišta te su aktivno sudjelovale u borbama protiv okupatora.

U sklopu Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, u raznim jedinicama, djelovalo je oko 2 milijuna  žena, dok ih je u vojnim jedinicama bilo čak 110 tisuća; tijekom rata 2 tisuće žena je dobilo časnički čin.  AFŽ se u svom radu tijekom rata najviše oslanjala na seoske žene, koje su trebale postati aktivistkinje AFŽ-a i aktivne pomagačice organiziranjem pozadine i dostavljanjem potrebnih materijalnih sredstava. Organizacija je trebala uskladiti svoj rad s radom Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (dalje, AVNOJ) i narodnooslobodilačkih odbora (dalje, NOO), te omladinskom organizacijom.

Katalog BPW Pula pogledajte OVDJE

Vodeće žene AFŽ-a željele su izbjeći pretvaranje organizacije u tehničku pomoć i podršku vojsci za obavljanje najtežih poslova (opskrba, kurirska služba, briga za sanitete). Kritiziran je bio i nekorektan odnos KPJ prema AFŽ čiji je rad bio posebno kontroliran čime se onemogućavalo osamostaljivanje organizacije žena. Prva oblasna konferencija AFŽ-a za Istru, održana  je 22. i 23. 7. 1944. godine u šumi Gozdac, pored sela Rašpor na Krasu, bez sumnje bila je najmasovnija borbena smotra održana za vrijeme NOR-a u Istri i cijeloj Hrvatskoj. Na konferenciju je pristiglo oko 3.000 sudionika, među njima i 1.500 žena.

Konferenciju je vodila Dina Zlatić, predsjednica oblasnog odbora AFŽ za Istru, koja je ujedno bila i urednica dvojezičnog časopisa Istranka - La donna Istriana, tiskane 1944. godine. Ta velebna smotra istarskih žena dokazala je herojsku ulogu žena u ratu, bez kojih NOB ne bi uspio, ali je i postavila temelje na kojima se i dalje gradila ravnopravnost istarskih žena u društvu. Omladinke su se  često  uključivale u partizansku kurirsku službu (kurirka Milka Milotić na području Gradine kod Vrsara raznosila je partizansku poštu i letke, s njom Milka Žužić, Ana Sirotić, Neta Maras Živolić i mnoge druge ). U ratnim uvjetima žene su pokazale hrabrost i posvećenost pravednim ciljevima. 

Treba navesti istaknute žene NOB Istre:
Neda Knifić (1925.-1944.) - Rođena u Senju, kao gimnazijalka odlazi već  1941. u NOB. Bila je zadužena za  kulturno-prosvjetnu djelatnost. Godine 1943. Neda po političkom zadatku dolazi u Istru gdje je bila cijenjena među omladincima Istre. Na dan 1.5.1944. poginula je u dolini Raše gdje joj je poslije rata podignut spomenik.

Ruža Petrović (1911.-1958.) - Istarska heroina, antifašistica. Zbog pomaganja partizanima odvedena je 22. srpnja 1944. iz sela Režanci u fašistički garnizon u Savičenti. Poslije rata Ruža Petrović bila je jedna od utemeljiteljica Udruge slijepih Županije istarske - Pula, u kojoj je prva obnašala dužnost potpredsjednice.

Olga Ban (1926.-1943.) - Hrvatska antifašistica i narodna heroina Jugoslavije. Olga 1943. godine odlazi u Gorski kotar i bori se u redovima primorsko-goranskih jedinica. U svibnju 1943. godine vratila se u rodni kraj i pomagala organiziranje omladine i žena u NOP. Zajedno sa svojim ocem 16. lipnja 1943. godine primljena je u Komunističku partiju Jugoslavije u partizanskoj vojnoj bazi kod sela Brgudca pod Planikom. Osmog listopada 1943. godine Nijemci su opkolili njezinu rodnu kuću i uhitili je zajedno s bratom i ocem. Nju i oca su istog dana strijeljali na pazinskom groblju, a brata su odveli u koncentracijski logor Dachau. 

Giustina Abbà (1903.- 1974.) -  Zaposlena u tvornici duhana u Rovinju 1942. godine, Abbà, koja se te godine pridružila tajnoj Komunističkoj partiji, organizirala je uspješan štrajk "protiv gladi i rata" sa ostalim radnicima. Fašistička milicija i karabinjeri intervenirali su, potisnuli demonstracije i uhitili Giustinu i drugove koji su se najviše izložili. Puštena na slobodu, uskoro je bila među osnivačima rovinjskog narodnooslobodilačkog pokreta. Giustina Abbà bila je, uz oca i sina, prva Talijanka koja se pridružila partizanskom pokretu Istre. Nakon Drugog svjetskog rata bila je aktivna, sve do svoje smrti, u Rovinjskom antifašističkom ženskom frontu.

Marija Medica (1924-1944) i Lina Zacchigna (1922-1944) U proljeće 1944. Marija i Lina izabrane su za delegate Oblasne konferencije Ujedinjenog Saveza Antifašističke Omladine Hrvatske koja se održala u Trsteniku, na Krasu. Aktivno rade na razvijanju omladinskog pokreta, a pogibaju   na putu između Brutije i Valice  28. ožujka 1944.

Marija Kopitar ( 1899. - 1978 .) - Učiteljica, prvoborkinja, prisustvovala je 25.IX.1943. u Pazinu zasjedanju Pokrajinskog NOO-a za Istru i bila izabrana u njegov privremeni Izvršni odbor. Izabrana je tada i za vijećnicu ZAVNOH-a, što je potvrđeno na 2. zasjedanju ZAVNOH-a u polovicom listopada u Plaškom, te za zamjenicu delegata u AVNOJ-u i jedina je Istranka u najvišim organima nove jugoslavenske narodne vlasti, a bila je i članica Glavnog odbora AFŽ-a Jugoslavije.

Štefanija Ravnić (1914.-1944.)- Bila je pročelnica za prosvjetu Oblasnog NOD za Istru, tragično preminula u Tršćanskom zatvoru Coroneo

Zora Matijević (1903-1981) - Aktivna politička sudionica, borkinja, logorašica, 1946.urednica Glasa Istre, dobitnica Ordena za hrabrost, Ordena bratstva i jedinstva, Ordena za zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom.

Svakako treba zapamtiti časna imena Liče Faraguna, Marija Maretić, Ana Guštin, Franceska Bodi,  i mnogo nepoznatih hrabrih osoba koje su se žrtvovale za opći društveni boljitak. Uslijedilo je poslijeratno razdoblje od 1945.do 1947.g.kad je Istra bila podijeljena na Zonu A (Puljština) i Zonu B ( ostatak Istre), da bi u rujnu 1947. Istra ušla u sastav Republike Hrvatske, odnosno Jugoslavije. Istra i istarske žene doživljavaju još jedan značajni preokret. U sljedećem broju feljtona: Znamenite žene Istre u Jugoslaviji. (Dr. sc. Alida Perkov, BPW Pula)