Idete u Trst bez vinjete? Onda sigurno znate za ovo selo!
Cesta za Trst. Alternativa glavnog pravca stare ceste, Kopar-Škofije, je Osp. To je malo naselje do kojega se dolazi iznad Rižane kroz Črni Kal pa skretanjem desno ispod velikog vijadukta autoceste. Nastavlja se uskom vijugavom polurazvrstanom cestom, spustom u dolinu prema obližnjoj Italiji.
Pritisak hrvatskih i talijanskih vozača koji nemaju slovensku vinjetu je zadnjih godina bio toliko velik, da su se mještani bunili i dobili nekoliko ležećih policajaca kroz centar. Tražili su i poseban prometni režim što im je privremeno osigurano. Mjesto Osp je razvučeno odmah uz granicu s Italijom i “tik-tak“, minut vožnje do Monte d'Ora ili dalje do Trsta.
Meka za penjače
Osp se nalazi u podnožju kraških stijena i privlači penjače iz svih krajeva svijeta. Parkiralištem na području međunarodnog penjališta “Mišja Peč” u Ospu, odnedavno upravlja Seoska poljoprivredno-turistička zadruga Bržanija koja dnevno parkiranje naplaćuje pet eura. To je vrlo atraktivna lokacija. Tako prikupljeni novac koristi se za održavanje infrastrukture, rad info-točke, održavanje okoliša, štampanje vodiča i brošura.
Kopar, na području naselja Osp, promiče penjački turizam prihvatljiv za prirodu, pa su prije dvije godine ušli u europski projekt LIKE-Living on the Karst Edge.
Turistički projekt se fokusira na područje istarskog kraškog ruba, niz strme stijene i vapnenačke padine, gdje je dugotrajna interakcija čovjeka s prirodom stvorila biološke, kulturne i estetske vrijednosti. Bogati prirodni potencijal kraškog istarskog područja pod sve većim je pritiskom posjetitelja i drugih ljudskih djelatnosti, čemu doprinosi i blizina gusto naseljenih lokacija, tršćansko-koparskog bazena i riječko-opatijskog područja.
Penjanje je sve popularniji sport u Istri što se odražava u velikom pritisku na razna zaštićena i nezaštićena područja. Čarobni trokut lokalnih interesa mještana, penjača i konzervatora je na ispitu svakog projekta.
Ključni rezultati projekta LIKE su uspostava mehanizama za održivo prekogranično upravljanje istarskim kraškim rubnim područjem, smanjeni pritisci na biološku raznolikost i stvoreni preduvjeti za formalnu zaštitu, što će biti od koristi prvenstveno lokalnom stanovništvu, ali i posjetiteljima toga područja.
Ima li tu prijetnje rekreaciji?
Pitanje čovjekovog napuštanja tradicionalne upotrebe unutarnjih i vanjskih prostora rekreacije, predmet je mnogih stručnih proučavanja i projekata. Uloga rekreativaca u prirodi, po pitanju očuvanja vrsta i stanišnih tipova do sada je bila zanemarivana. Potreba rekreativaca da upadaju u prirodu, posljednje vrijeme jača i snažnija je zbog pandemije virusa Covid 19.
Učka, Vojak, Ćićarija, Žbevnica, Gomila, Slavnik, Buzet “Sedam Slapova” u zadnje vrijeme trpe veliki pritisak.
Dolaze oni koji vole prirodu pa se znaju ponašati u njoj, ali i oni drugi, kojima ni edukacija, kratki seminar i tečaj “vođenja ljubavi s prirodom” ne bi pomogli.
Maleno mjesto Osp bilo je više od pola stoljeća uz sam rub željezne zavjese. Dolina Ospa je sačuvana, prirodna. Mještani ne spavaju, educiraju se i okreću netaknutoj prirodi. Čuvat će je, ali i koristiti. Pripremili su se točno onako kako to Slovenci rade. Održivo, mudro, napredno. Njima se ni u tom malom prostoru, turizam neće slučajno dogoditi. (R.M./Istragram)