Puljanka uzgaja broskvu: 'Kao mala nisam ju voljela'
Broskva. Ili ju obožavaš, ili ju mrziš. Povrće tipično za Istru svoj vrhunac doživljava tijekom zimskih mjeseci, kada ju prvi mraz smekša i na neki način pripremi za lonac. Izgleda smiješno, onako razbarušena i namreškana. Čak je i njeno ime takvo. „Šta si pao s broskve?“, govorili bi u srednjoj školi kad bi htjeli nekoga zezati. Jako je zdrava, ali nekima se od nje podriguje. Za tržište ju rijetko tko uzgaja, bar u Istri, no Puljanka s Valdebeka Sanja Čubrilo u ponudi svog OPG-a ima i to povrće, službenog naziva kelj.
* Koliko broskve godišnje uzgojite i prodate?
- Uzgajamo broskvu već četiri godine i to nam je neizostavna zimska kultura, uz sve ostale. Sadimo ju za vlastite potrebe, ali i za prodaju, preko 1000 komada godišnje.
* Volite li je osobno ili je sadite uglavnom radi prodaje? Kako ju najčešće pripremate?
- Broskva s krumpirima ili batatom, izdinstana na česnu i domaćem ulju je često na našem stolu, a vjerujem i na stolovima drugih, jer ju ljudi rado kupuju, pogotovo nakon prvih mrazeva kad ona ima sve gušte.
* Sjećate li se dana kad ste ju prvi puta u životu kušali? Kakvi su bili dojmovi?
- Kao mala ju nisam voljela, jer mi je imala preintenzivan miris. (smijeh)
* Je li broskva samo istarsko narodno jelo, predodređeno za miješanje s krumpirom, ili može biti i dio vrhunskog slow fooda?
- Meni osobno je fantastična sarma od broskve, gdje umjesto listova kiselog kupusa koristim njene listove. Rekla bih da je to delicija za prste polizati. (smijeh)
* Što radite kad niste u poljoprivredi? Imate li neki hobi?
- Inače sam volonter i vodim neprofitnu udrugu za zaštitu životinja Ruka šapi. (Kristian Stepčić Reisman)