Učka je magična kad se lišće zažuti i šume obavije magla
Mitska i magična. Posebno kada se lišće zažuti i magla obavije tajnovite šume. Nije manje interesantna ni zimi, a ni kada snijeg pada, a vjerujem da u njoj uživaju i svi oni koji dolaze kada krenu vjesnici proljeća. Već sam dugo o njoj slušala, pa sam jedva čekala uskočiti u gojzerice i krenuti put Učke, točnije na Mitsko-povijesnu stazu Trebišća-Perun dugačku 13 kilometara u srcu Parka prirode Učka. Tom su me idejom naravno zarazile Korina i Eli, okorjele planinarke koje svojim fotkama sa svojih putešestvija mi ne daju mira. A posebno kada se radi o ovoj ugodnoj planinskoj šetnji za koju ipak treba odvojiti nekoliko sati, piše Barbara Ban na portalu Hello Istria.
Start naše rute bio je te subote u Mošćenicama. Nas pet mislile smo si kako neće biti velike gužve na planini taj dan, ali varale smo se. Grupe ljubitelja planina već su bili na startnoj poziciji kada smo došle u ovo malo pitomo mjesto s predivnim vidikom na Kvarner i Krk. Zato smo se ubrzale i odmah krenule uzbrdo kako bismo izbjegle veće gužve. No, njih na kraju nije bilo jer je druga grupa krenula obrnutim putem. Kasnije ćemo se sresti na Potrebišćima na kavi i višnjevcu.
Najprije uska asfaltirana cesta vodi do starta staze koji prvi dio vodi uz obronke brda s pogledom na more. Stoga, ako ikako možete, birajte lijep sunčan dan za odlazak na stazu jer će vidici sigurno biti super. Nažalost, nama je to jutro bilo mutno vrijeme, ali je zato pod večer vidik bio fantastičan. Polako, ali sigurno sve više ulazimo u listopadne šume čije nas žuto lišće svako toliko obasipa s visina. Uski puteljak vodi po suhom lišću. Šuštanje lišća i ženski glasovi. Staza je lagana bez uspona s pogledom na mošćenički kanjon kada se malo maknu magla i niski oblaci.
I tako se lagano šećemo do mjesta Potoki uz koji naravno čujemo žubor vode. Tu ćemo naići i na prvu od brojnih poučnih ploča s opisima slavenske mitologije budući da se ipak krećemo poučnom stazom koja nam daje dublji uvid u slavensku mitologiju, ali i dolazak Slavena na ovo područje. Duž staze su postavljene i umjetničke skulpture akademskog kipara Ljuba de Karine kako bi još više ukazale na mističnost slavenske mitologije koja je usko povezana s ovim područjem što dokazuju i nazivi brojnih toponima. Dakle, na stazi je 13 poučnih tabela i 15 monumentalnih glinenih i kamenih ploča sa stihovima iz slavenskog folklora.
Naime, vjeruje se da su područje Trebišća – Perun odabrali prvi doseljeni Slaveni. Na pločama ćete saznati da je brdo Perun dobilo ime prema istoimenom drevnom slavenskom bogu. On je u slavenskoj mitologiji bog groma i munje, vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova, a opisan je kao grub čovjek s bakrenom bradom. Vozi se u kočiji upregnutom jarcem te nosi moćnu sjekiru, a katkad i čekić. Sjekiru baca na zle ljude i duhove koja se uvijek vraća u njegovu ruku. Uz njega je najvažniji slavenski bog bio Veles po kojemu je obližnji Volovski kuk dobio ime. Veles, Volos ili Voloh u slavenskoj mitologiji je bog zemlje, voda i podzemlja, a povezuje se e sa zmajevima, stokom, magijom, glazbenicima, bogatstvom i prijevarom. Perunov je glavni protivnik, a njihova je borba jedan od najvažnijih mitova u slavenskoj mitologiji, piše Hello Istria gdje pročitajte cijelu reportažu.
