Koliko smeća radi Slovenija, a koliko Istra? Podaci će vas iznenaditi!
Procjena je da su u jednoj godini, kućanstva u Istri napravila gotovo 55.000 tona otpada od hrane, a skoro polovina ili 25.000 tona potjecala je iz ugostiteljstva, turizma i ostalih djelatnosti pružanja usluge proizvodnje hrane, poput škola, vrtića, bolnica i domova za starije osobe. Deset posto otpada hrane dolazi iz distribucije i trgovine zbog oštećenja tijekom transporta, nepravilnog skladištenja ili uporabe kojoj je istekao rok, a nešto manje od 10 posto dolazi od proizvodnje hrane, uključujući i primarnu proizvodnju.
Kako je u susjednoj Sloveniji? Slovenija tri četvrtine otpada od hrane obrađuje u postrojenjima za bioplin i kompostima. Polovica se anaerobno obrađuje u postrojenjima za bioplin, a više od četvrtine aerobno u postrojenjima za kompostiranje, petina je biološki stabilizirana prije odlaganja u postrojenja za mehaničko biološko pročišćavanje miješanog komunalnog otpada, a dva posto obrađuje se drugim metodama obrade, kao što je suspaljivanje i spaljivanje, rafiniranje nafte i drugi postupci biološkog oporavka. To je Slovenija danas u postocima. Inače proizvode oko 90 tisuća tona otpada od hrane.
Za Istru, trenutno ne možemo doći do javnih izvora točnih predmetnih podataka. (Uputili smo upit Zavodu za Statistiku RH). Slovenac napravi 500 kilograma komunalnog otpada godišnje po stanovniku. Stopa recikliranja cjelokupnog nemineralnog otpada koji je uključen u gospodarenje otpadom bila je u Sloveniji prošle godine zavidnih 84 posto. Stopa recikliranja komunalnog otpada u Sloveniji je izvrsnih 60 posto.
Koliko otpada proizvodi stanovnik Istre? Koliko otpada je od turističke sezonske djelatnosti? Koje su stope recikliranja nemineralnog i komunalnog otpada u Istri? Na ova i još neka pitanja, uskoro dobivamo odgovore. Smeće je smeće, ali otpad je biznis. Tko plaća taj biznis? Tko upravlja tim biznisom? IstraGram.hr uskoro predstavlja pristigle podatke. (D.D./Istragram)
