'Bazen ne produžava sezonu. Zna se kada je sezona kupanja'
"Kada govorimo o hrvatskom priobalju moglo bi se reći da je pored dominantnog egzistencijalnog učinka, turizam pridonio i osvještavanju lokalnog stanovništva o vrijednosti vlastite kulture i naslijeđa u smislu da naslijeđenu imovinu ne vrijedi prodavati, nego obnavljati i to je pozitivno. Međutim, kako se ona obnavlja, to je problematično. Dominira moderan stil gradnje, jer se smatra da to kod turista najviše prolazi. Imamo inflaciju bazena i naselja nam se pretvaraju u tematske parkove koji žive samo tri mjeseca tijekom ljeta i isključivo su, svim svojim sadržajima prilagođena turističkoj konzumaciji. Domaćin i njegov način života nisu dio te ponude. To dugoročno nije dobro", kazao je sociolog dr.sc. Mauro Dujmović s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma za portal Lupiga. Dujmović na fakultetu predaje kolegij Sociologija turizma, autor je knjige "Kultura turizma", a za spomenuti portal intervjuirao ga je Anton Finderle.
"Mislim da već sada tržište postaje zasićeno time, a budimo iskreni, bazen ne produžava sezonu. Zna se kada je sezona kupanja. Zašto umjesto bazena dodana vrijednost ne bi bio vinograd ili vrt, da svojim gostima nudimo hranu uzgojenu na kućnom pragu, da im ponudimo netaknutu prirodu, miris pokošene trave, zvuk tišine, izvornu, organsku i autohtonu hranu, da probaju autohtonu kuhinju i da vide kako izgledaju domaće životinje, kaže Dujmović za Lupiga i dodaje: "Zadnjih dvadesetak godina u javnom diskursu prisutna je teza kako je potrebno utjecati na promjenu svijesti o važnosti izvornog lokalnog suvenira, slično je i s gastronomijom, ali je i dalje teško naći autohtoni, izvorni suvenir, restoran koji nudi autohtonu hranu. Imamo poplavu fast foodova, pizzerija, brze, lako probavljive hrane, sezonskih restorana s lignjama iz Patagonije na meniju. Ako prošećete rivom, nećete vidjeti stvarni život toga grada, jer se tu nalaze turističke atrakcije i predvidljivi, očekivani sadržaji, ponude izleta i ekskurzija."
"Za one koji žele iskusiti autentičnost o kojoj pričamo, treba krenuti neutabanim turističkim stazama, maknuti se od glavnih turističkih tokova, ulicu, dvije u pozadinu, da biste u tim sporednim ulicama vidjeli kako ljudi stvarno žive, idu u školu, čiste dvorišta, sjede na pragovima. Kod ljudi koji rade u turizmu ili ovise o turizmu to je najjači motiv i skloni su zanemarivanju svih tradicionalnih aspekata svoje kulture i načina života da bi iz turista izvukli što više novca. To je tzv. komercijalna gostoljubivost koja je pretvorena u servilnost i, nažalost, to je tako, pogotovo kada govorimo o masovnom turizmu. Trka za profitom je neumoljiva, to je glavni motiv koji dominira današnjim turizmom", zaključuje Dujmović za portal Lupiga.