Žminjac i dan danas gasi živo vapno i obnavlja stare kuće

Ovaj tjedan je prava akcija u Žminju. Nedaleko sela Orbanići Dolenji ugašena je japlenica, i sada se iz nje vadi ispečeno kamenje u posebne bazene kako bi ih se zalilo vodom. U prijevodu, gasi se živo vapno po starinski. I to u režiji uglednog žminjskog arhitekta Branka Orbanića, poznatog po ljubavi prema istarskoj graditeljskoj baštini i njegove entuzijastične ekipe. Vlasnik je to tvrtke Kapitel, koja se prvenstveno bavi obnovom, revitalizacijom i rekonstrukcijom spomenika kulture i graditeljske baštine na području Istre, ali i šire. I to već 30 godina u kojima je stvorio posebnu reputaciju. Zaslužan je i za obnovu kažuna na Vodnjanštini, ali i za to što se puno govori o načinu obnove starih kuća. Cijelu svoju karijeru ovaj je arhitekt  posvetio izučavanju takve gradnje u svim mogućim pravcima, ali ne samo to. Kada ga slušate, niste sigurni razgovarate li s arhitektom, povjesničarem, restauratorom, kemičarem, konzervatorom, arheologom…, piše Barbara Ban na Hello Istria.

– Vapno se u narodu koristilo jer je ono predstavljalo zdravlje zbog lužnatosti, i to za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju. Gdje god su bili neki problemi, primjerice sa štakorima, miševima, ljudi su stavljali vapno i oni bi riješili taj problem. Vapnom su se nekada žbukale i premazivale šterne, odnosno cisterne s vodom koje bi time dobile tanak film. Kako bi voda u šterni rasla ili padala, to se vapno stalno vlažilo, aktivirao se kalcijev karbonat. Lužnatost tada ulazi u vodu te ubija bakterije.

– Zato su stari ljudi nekada u svoje cisterne bacili grumen gašenog vapna, posebno kada ju nisu praznili i bojali nanovo. I kuće su se nekada žbukale vapnenom žbukom i bojale vapnom. U toj kombinaciji stvarao se zdrav interijer jer se nisu skupljale gljivice zbog lužnatosti vapna. Osim toga vapno drugačije od modernih žbuka reagira na vlagu u zraku, ističe on, donosi Hello Istria.