Berge Istra: Kako je nestao jugoslavenski Titanic
Od šezdesetih do osamdesetih godina, SFR Jugoslavija bila je jedna od pet najvećih brodograđevnih sila na svijetu. Na navozima istočnojadranskih škverova u tom su razdoblju sagrađene tisuće brodova, ti su brodovi plovili svim morima svijeta i proživjeli nevjerojatne sudbine, piše Jurica Pavičić u Jutarnjem listu.
Ipak - jedan od tih brodova imao je sudbinu neusporedivu i s jednim drugim, postao je slavan (ili zloglasan) kao ni jedan drugi. Kad je sagrađen, bio je najveći i tehnološki najsloženiji brod koji je SFRJ napravila. Kad je četiri godine kasnije potonuo, bila je to jedna od najgorih pomorskih nesreća te epohe. Ta nesreća potpirila je brojne spekulacije i brojne teorije zavjere.
Uzroci nesreće tog broda ni do danas nisu razriješeni. Mlađoj publici ime tog broda jamačno ne znači ništa. No, čitateljima koji pamte 70-e godine njegovo se ime utisnulo u sjećanje. Taj brod oni pamte kao jugoslavenski Titanik. Ime tog broda je Berge Istra.
Ovog petka, u sklopu filmskog festivala u pulskoj je Areni prikazan dokumentarni film koji nastoji rasvijetliti sudbinu tog jugoslavenskog Titanika. Riječ je o filmu “Berge Istra”, koji kao režiser potpisuje Dražen Majić, a kao koscenarist istaknuti pulski novinar Zoran Angeleski. Film Majića i Angeleskog bavi se nastankom i izgradnjom najvećeg jugoslavenskog tankera, njegovim misterioznim iščeznućem kod Filipina, kao i sudbinom njegova broda blizanca, Berge Vange.
Temeljen je na nikad prikazanim arhivskim snimcima od japanskog mora do londonskog Lloyd’sa, te na razgovorima sa svjedocima od Tenerifea do Norveške.
Nesretni brod
Film pokušava dati i odgovor na središnje pitanje: kako se i zašto dogodilo da je gotovo novi orijaški tanker eksplodirao pokraj Filipina na Silvestrovo 1975.? Pritom, ne postoji podesnije mjesto za premijeru “Berge Istre” no što je pulska Arena. Jer, velebni i nesretni brod sagrađen je svega kojih stotinjak metara dalje, na navozima Uljanika, pa je priča o Berge Istri ujedno i velika, važna pulska priča.
Ovim filmom, ta se priča vratila kući. Brod Berge Istra bio je doslovno čedo svoje geopolitičke ere. Početkom sedamdesetih, Sueski je kanal zatvoren zbog rata Egipta i Izraela na Sinaju. Nafta iz Perzijskog zaljeva ne može do Europe stizati Suezom, nego putuje dugim putem, oko Afrike.
Da bi minimizirali troškove takvog mukotrpnog i sporog transporta, brodari od kraja 60-ih počinju naručivati enormno velike tankere, katkad veće od 200 tisuća tona. U brodogradnji se otvorila nova tržišna niša u kojoj je malo tko imao iskustva. U tu nišu početkom će se 70-ih pokušati ubaciti ambiciozna ekipa, na čelu pulskog brodogradilišta, ekipa koju su predvodili direktor Alfred Foskio i direktor proizvodnje, glavni inženjer Walter Wruss, piše među ostalim Jutarnji list.