'Nismo mi došli u Istru i Trst da saveznike stavimo pred gotov čin'

Tito je prvi put posjetio Brijune 1947. godine, a Bijela vila je postala njegovom službenom rezidencijom 1953. godine. Njegov posljednji boravak na Brijunima zabilježen je u ljeto 1979. godine. Tito je na Brijunima boravio prosječno od četiri do šest mjeseci godišnje, a Veliki Brijun i Vanga bile su mu omiljena boravišta. 

Istra i Brioni/Brijuni su u to vrijeme bili jedno od utjecajnih središta svjetske politike.

Tito i Istra

Josip Broz je u Zagrebu dvadesetih godina prošlog stoljeća, upoznao neke od brojnih Istrana, Tršćana i drugih koji su pred krvoločnom fašističkom Mussolinijevom vlašću bježali u Zagreb i druge gradove. U Zagrebu su se, među ostalima, našli istarske izbjeglice i bivši članovi Komunističke partije Italije: Giuseppe Quarantotto, bivši sekretar u Rijeci, Ivan Geršić, Andrea Benussi, Antun Družeta, Jakov Juričić i Franjo Debeuc iz Trsta. 

Tršćanin Franjo Debeuc je objavio:»U vezi svega toga osobno sam Titu dao inicijativu za sazivanje posebnog sastanka da se pokrene organizirano okupljanje svih simpatizera KPJ iz redova istarske emigracije u Zagrebu i u manjim grupama povede s njima diskusija o političkom stavu KPJ o nacionalnom pitanju Istre i potlačenog istarskog naroda.”

Politički rad te male grupice rodoljuba, bio je uskoro prekinut. Andrea Benussi i Ivan Geršić bili su prisiljeni da 1928. ilegalno prebjegnu u Austriju i smjeste se u Parizu. Anton Družeta bio je upućen u SSSR, dok je Franjo Debeuc napustio Zagreb i pobjegao u Nizozemsku, a Jakov Juričić u Pariz.

Maršal Tito prvi je put službeno posjetio Istru krajem listopada 1946. godine kada je boravio u Opatiji gdje je primio delegaciju naroda Istre i delegaciju Trsta i radnih ljudi rudnika «Raša». 

Ponovno je posjetio Istru u proljeće 1947. Na putu za Brijune – putovao je posebnim vlakom ali samo do do Vodnjana (Pula je još bila pod anglo-američkom vojnom upravom) – Tada je prvi put je vidio Buzet, Roč, Cerovlje, Pazin i druge istarske gradiće i naselja uz prugu.

Tito se prisjetio da je Istru sa mora prvi put vidio 1938. kada je u svojstvu sekretara KPJ putovao u Pariz. Naime, prilikom posjete Rovinju 1958. godine, predsjednik Tito je domaćinima ispričao da je 1938. jednim brodom plovio uz istarsku obalu. Brod se kraće vrijeme zadržao u porečkoj luci.“Kad je brod ušao u luku, vidio sam kako jedan karabinijer udara Slovenca” – rekao je Tito i dodao: “karabinijeru je rekao:»Proklet hudič!» tako sam znao da je Slovenac.

Godine 1959. Tito je bio gost Porečana i Rovinježa u Limskom kanalu, kada je izjavio: »Drugovi, ja sam zamislio još 1937. godine, ako dižemo revoluciju, borit ćemo se da oslobodimo Istru, jer sam znao da je nepravedeno otuđena. Ostali narodi žive loše, a Istrani jako teško!»

Tito je nekoliko puta boravio u Poreču. Iako u službenim podacima stoji da je posjetio Poreč 18. kolovoza 1954. godine, Porečani se sjećaju njegovog prvog boravka 1953. godine, kada je jahtom «Podgorka» doplovio u porečku luku i iskrcao se kod hotela «Parentino», a zatim s predstavnicima kotara Poreč otputovao u Beram, gdje je prisustvovao proslavi oslobođenja Istre. Poreč je posjetio i 3. kolovoza 1963. i 3. i 18. kolovoza 1965. godine. Oba puta je odsjeo u vili «Bellevue», gdje je vodio razgovore s domaćinima.

Predsjednik Tito je 26. prosinca 1977. godine Poreč posjetio posljednji put. U hotelu «Parentium» vodio je razgovor s predstavnicima Skupštine općine Poreč.

Tito je boravio u Raši, Labinu, Rapcu i Plominu.Tito je povodom 150. godišnjice Istarskih ugljenokopa Raša u Labinu 15. lipnja 1958 pred 50.000 građana iz hrvatske i slovenske Istre te Hrvatskog primorja održao govor koji mnogi i danas pamte :»Kroz «Rašu» sam upoznao naše rudarstvo – rekao je Tito i dodao:»Vi se borite s velikim teškoćama, kad budete imali neke probleme upoznajte s njima i mene.(…) Pogledao je, potom, izbliza ljude koji se kreću, svakog dana, sa šljemovima, lampama i pozdravom «Sretno». U hodnicima i dvoranama gdje piše «Kova (jama) je nasa». 

Pulu je više puta posjetio, u Areni gledao filmove, bježao osiguranju u Fažanu. Istra je bila doslovno njegov drugi dom.

Tito o Istri:

«Nismo mi došli u Istru, Trst i Soču da saveznike stavimo pred gotov čin i prisvojimo krajeve o kojima je riječ, nego smo došli da uništimo i pomognemo uništiti najvećeg neprijatelja civilizacije – Njemačku. Bila bi, dakle, velika nepravda prema našim narodima kada bi nas sada zbog toga htjeli optužiti i tražiti da odemo odande, ne vodeći o tome da su nas Istra, Trst i Slovensko primorje koštali u posljednjih deset dana borbe 8000 mrtvih. Mi imamo pravo da ostanemo tamo kao saveznici, jer hoćemo da se priznaju saveznička prava, kao što su nam priznate i dužnosti, koje smo mi sto posto izvršavali i izvršavamo.» (Radio Beograd, 9. svibnja 1945.)

«I ja vama mogu da kažem da će ubuduće Istra imati prioritet kad bude potrebno da se nešto ovdje sagradi ili učini, jer Istra je svima nama draga, a danas, kad smo je iščupali iz kandži talijanskog fašizma, draga nam je po svojoj mučeničkoj historiji, draga nam je po tome što su narodi Istre toliko vjekova znali očuvati svoju nacionalnost, svoje nacionalno obilježje, svoj nacionalni obraz (…).» (Beram, 14. lipanj 1953.)

«Ovdje, na ovom terenu Hrvatske, Hrvati treba da žive s Talijanima, isto onako kao što u Kopru treba da žive Slovenci s Talijanima, u bratstvu i slozi na jednoj klasnoj osnovi i ne negirajući nacionalne elemente, naionalno obilježje, nađu punu mogućnost zajedničkog života s jednim jedinstvenim ciljem, koji ne poznaje nacionalne granice, a to je – ostvarenje socijalizma (…).» (Buje, 21. studeni 1954.)

Istra danas Tita pamti i čuva njegove tragove. Kao što je sačuvala pulsku Arenu i svoju ostalu bogatu, ponekad burnu povijest.

Umro je 4.5.1980. u Ljubljani. Pokopan je u Beogradu bez ideoloških obilježja. Samo ime, prezime, nadimak, godina rođenja, godina smrti. U objektu koji je on izgradio. Kući cvijeća na Dedinju. Na njegovom pogrebu je prisustvovalo preko 200 državnika, uživo prenosilo 20 Tv kanala, u odgođenoj snimci preko 30 Tv kanala i u 20. Stoljeću taj događaj je drugi po redu više milijunske gledanosti. Tita je tu jedino nadmašio Mjesec, kada je 1969. godine primio na sebe ljudsku posadu. (R.M./Istragram)