'Ako dođe do vala otkaza pitanje je kako će država funkcionirati'

Gradonačelnik Pule i predsjednik IDS-a Boris Miletić u velikom intervjuu za tjednik Nacional otvoreno govori o situaciji u Istri koja je zbog blizine Italije prva u Hrvatskoj poduzela stroge mjere zaštite od epidemije koronavirusa te komentira mjere Vlade za pomoć hrvatskom gospodarstvu. U nastavku pročitajte dijelove intervjua

* Kakva je trenutna situacija u Istri i jeste li zadovoljni time kako su službe u Istri za sada obavile svoj posao?
- Istra je zapravo na samom izvorištu epidemije čiji je epicentar u susjednoj Italiji i ako gledamo s tog aspekta, onda su se mjere koje je donio krizni stožer ranije nego u ostatku Hrvatske pokazale učinkovite iako su se možda u početku te čvrste i restriktivne mjere mogle činiti preuranjenima. Međutim, slušajući struku i epidemiologe mi smo se odlučili na takve mjere prije desetak dana i mislim da smo napravili dobar potez. S druge strane, u srijedu je, nažalost, zabilježen i prvi smrtni slučaj povezan s koionavirusom pa čovjek malo bolje vidi ozbiljnost cijele situacije i shvaća da vrhunac još nije blizu i da je najopasnije razdoblje tek pred nama.

* Usprkos toj prvoj žrtvi, nekako se stvorio dojam da su stručnjaci, ali i političari u Istri prvi shvatili ozbiljnost cijele situacije i da su time spriječili možda i veći broj preminulih?
- Kao prvo bih se želio zahvaliti istarskom Stožeru civilne zaštite koji u ovom slučaju ima glavnu riječ. U sklopu tog stožera djeluju i epidemiolozi koji su dali preporuku mjera čiji je cilj bio ublažiti širenje virusa i sprečavanje da se u Istri dogodi ono što se dogodilo u Italiji, odnosno da se eksponencijalnim rastom zaraženih ne dovede u pitanje funkcioniranje zdravstvenog sustava. Nema nijedne države koja se može nositi s pandemijom, ali ako se na vrijeme ne povuku neki potezi, onda su posljedice onakve kakve su sada u Italiji. Zato smo mi uveli radikalne mjere dosta rano, kada smo imali samo dva zaražena, što je nekima možda bilo čudno, ali sada se pokazuje da je to bio pravi potez. Zatvaranje škola, vrtića i ugostiteljskih objekata bio je nužan potez kako bi se spriječilo okupljanje većeg broja ljudi na jednom mjestu.

* Koliko je bilo teško donijeti ove odluke s nekog moralnog stajališta, jer njima se ipak djelomično ograničavaju neka ljudska prava?
- Sigurno da nije bilo lako jer u jednom danu više od 2000 djece u Puli više nije moglo ići u vrtiće, a njihovi roditelji su i dalje morali raditi. Postavljalo se pitanje što će biti s tom djecom i tko će ih čuvati, s obzirom na to da u ovoj situaciji nije čak ni preporučljivo da ih čuvaju none i nonići budući da su oni najugroženiji. Nije bilo lako ni zatvoriti sve ugostiteljske objekte jer se time mijenjaju navike ljudi, a da ne govorim o tome što to znači za prihode ljudi koji žive od ugostiteljstva. Međutim, zatvaranjem tih ustanova, kao i javnih institucija, mi smo građanima poslali poruku da je situacija ozbiljna i da je treba shvatiti vrlo ozbiljno. Nismo si smjeli dozvoliti da napravimo istu pogrešku kao Talijani koji u početku nisu ozbiljno shvatili situaciju i nisu na vrijeme poduzeli mjere kao što smo to učiniti mi.

* Jeste li naučili nešto novo u cijeloj ovoj situaciji, osim što ste vjerojatno naučili sve o virusima i kako se šire, prije svega kada su u pitanju ljudi oko vas?
- Moram reći da sam ponosan na svoje sugrađane kako se ponašaju u ovoj krizi. Odluke koje mi donosimo imat će velikog utjecaja na gospodarstvo, ne samo Pule već i cijele države jer tvrtke trenutno nemaju nikakvog prihoda i sve je praktički stalo, ali građani imaju razumijevanje za to i ponašaju se vrlo odgovorno. Shvatili su koliko je bitno da se mjere provode u potpunosti i da ih se ne smije kršiti jer se smanjuju efekti tih mjera. Nepojmljivo mi je da osoba koja bi trebala biti u samoizolaciji krši tu mjeru jer time ne ugrožava sebe, nego osobe oko sebe. S druge strane, naučili smo i da treba brzo donositi ključne, teške odluke, ali i da te odluke svima moraju biti razumljive. Ne smije biti čekanja i odgađanja odluka, ali istovremeno te odluke treba jasno komunicirati s građanima. To je, po meni, ključ upravljanja krizom.

* Kažete da ste zadovoljni radom nacionalnog stožera, ali u javnosti se stekao dojam daje bilo nekih nesuglasica kada ste zatražili zatvaranje škola i vrtića mnogo ranije od ostatka Hrvatske?
- Državni stožer je uvažio sve inpute s lokalne razine i to pozdravljam. Razumijem i da percepcija državnog stožera ne može uvijek biti ista kao što je percepcija našeg lokalnog stožera jer Istra je bliža Lombardiji nego što je Rim. Na dan kada smo donosili odluke, talijanski premijer proglasio je karantenu za cijelu državu. Meni je drago da je stožer uvažio naše mjere, ali s druge strane, jasno mi je i da pogled s istoka zemlje tada nije mogao biti jednak pogledu iz Istre.

* Mislite na činjenicu da je život Istre blisko povezan upravo s talijanskim pokrajinama koje su najteže pogođene koronavirusom?
- Upravo to. Ljudi u ostalim dijelovima Hrvatske vjerojatno ni ne znaju koliki broj stanovnika Istre svakodnevno ili na tjednoj bazi zbog svojih poslova putuje u Italiju i nazad, a i veliki broj talijanskih državljana ima vikendice u Istri pa su u njima pokušali naći bijeg iz karantene u svoj državi. Sve su to problemi s kojima smo se susreli prije nego što smo donijeli mjere u borbi protiv koronavirusa.

* Kada sve završi, vjerojatno nas očekuje još i veća kriza, a to je ona ekonomska koja bi mogla utjecati na puno više ljudi od koronavirusa, pogotovo kada je u pitanju Pula koja je ne tako davno ostala bez Uljanika. Kako će Pula preživjeti još jedan udarac na gospodarstvo grada?
- Krajem prošloga tjedna gradonačelnici svih gradova u Istri predstavili su prvi paket mjera rasterećenja gospodarstva koji se odnosi na mjesec ožujak. Nažalost, ne možemo pobjeći od činjenice koja je naša realnost, a to je da je naša nadležnost u odnosu na državnu razinu zanemariva i da se velika većina mehanizama nalazi u rukama Vlade. Ipak, na određene stvari možemo utjecati te smo oslobodili pravne subjekte poreza na javne površine, odgodili smo porez na potrošnju, odgodili smo naplate za komunalne doprinose i naknade za uređenje voda. Dakle, sve osim onoga što je u ovom trenutku neophodno za funkcioniranje sustava jer i gradovi moraju nastaviti funkcionirati. Voda mora nastaviti teći, smeće se mora odvoziti, nastavnicima i odgajateljima u vrtićima se plaće moraju isplatiti iako u vrtićima nema nikoga. Sustav civilne zaštite mora normalno nastaviti s radom, vatrogasci moraju biti spremni na intervencije i sve ostale stvari koje su neophodne da gradovi i dalje normalno pružaju svoje usluge. Dakle, mi smo donijeli one mjere koje u ovom trenutku možemo donijeti i nastavit ćemo ih donositi u travnju, pa u svibnju i za svaki idući mjesec ako to bude potrebno. U trenutku kada procijenimo da je opasnost od koronavirusa iza nas, krenut ćemo i sa subvencijama za one grane koje su najugroženije jer u ovom trenutku sve razine državne vlasti moraju resetirati prioritete, omogućiti minimum za preživljavanje sustava, a sva ostala sredstva se trebaju preusmjeriti u pomoć gospodarstvu.

* Idu li mjere koje je Vlada donijela prošloga tjedna i koje su brzo i usvojene u Saboru u tom smjeru i jeste li njima zadovoljni?
- Pozdravljam mjere koje je Vlada donijela i doista mislim da su one baš to - dobar početak. Te mjere ni približno nisu dovoljne i mislim da će biti potrebno realizirati i neke financijske inpute koji bi pomogli gospodarstvu da preživi pauzu. Ove mjere su dobre s aspekta likvidnosti, ali potrebne su i dugoročne mjere da bi se nakon pauze gospodarstvo i proizvodnja mogli restartati. Za to će trebati osigurati financijska sredstva i baš to gospodarstvenici očekuju od države. Kao što nam je prioritet zaštita zdravlja građana i u tom segmentu smo donijeli jasne i precizne odluke koje nije bilo lako donijeti, jednako tako i u gospodarstvu moramo donijeti jasne, naglašavam još jednom tu riječ koja je za mene ključna, jasne odluke. Ne smijemo donositi komplicirane mjere koje će poduzetnike natjerati da gube vrijeme na birokratskim zavrzlamama jer će se u suprotnom dogoditi efekt masovnih otkaza koji je već, nažalost, i počeo.

* Budući da gotovo 20 posto BDP-a ovisi o turizmu, kako pomoći turizmu da preživi ovu sezonu, ali i da se istovremeno sačuvaju radna mjesta?
- Dobro je da su turističke tvrtke već predložile set mjera Vladi i to se prije svega odnosi na likvidnosti, na odgodu plaćanja i moratorij na kredite, ali jedan dio se odnosi i na određene financijske poticaje pomoći turističkoj branši kako bi zadržali ljude na poslu jer nitko ne želi otpuštati ljude jer su se do jučer mučili kako uopće naći kvalitetne radnike u tom sektoru. Zato moramo naći mjere pomoći tvrtkama da te radnike zadrže. Mjera s državnom isplatom dijela plaće je dobra, ali ona treba biti jasno definirana i trebaju se objasniti kriteriji. Vlada treba poslušati poslodavce jer jednako kao što sada treba postojati konsenzus vladajućih i oporbe, treba postojati i konsenzus Vlade i poslodavaca u smislu prihvaćanja zahtjeva. Virus će proći, granice su nam ionako otvorene i ljudi su već otišli raditi u druge države, a ako se dogodi val otpuštanja, onda si moramo postaviti pitanje kako će - ne samo naša ekonomija, već i država - sutra funkcionirati. Zato se treba resetirati i svaku lipu preusmjeriti u gospodarstvo - rekao je MIletić za Nacional.