'Osobni projekt najutjecajnijeg čovjeka našeg vinarstva'
"Vinarija Brič u slovenskoj Istri u Parku prirode Dragonja osobni je projekt možda i najutjecajnijeg čovjeka našeg vinarstva, koji je stare vinograde u slovenskoj Istri odlučio maksimalno preobraziti", piše Večernji iz kojeg prenoismo dio teksta.
"Enver Moralić potpisuje ovo unikatno mjesto koje je uvršteno među deset svjetskih lokacija na kojima je vinarija gotovo savršeno uklopljena u krajolik i proglašeno jednim od stotinu najljepših svjetskih podruma. U tom postignuću Moraliću je pomogao Boris Podrecca, jedan od najcjenjenijih slovenskih, ali i svjetskih arhitekata. Zaista, teško je Moralić mogao odabrati boljeg čovjeka da oblikuje taj krasni komad vinogorja ponad Dragonje. Dovoljno je reći kako ga je Denis Kuljiš u velikom tekstu o njemu nazvao knezom arhitekture. Jedino takav um s vizijom koju prezentira već desetljećima po Beču, Napulju, Padovi, gradovima Hrvatske, Slovenije i Srbije, mogao je postaviti Posestvo Brič tako da to bude spoj tradicionalnog, funkcionalnog i posve osobnog."
– Dva su poštena pokušaja u posljednjih 30-ak godina bila da se oživi posjed, u oba navrata Brič je bio bolji od svojih vlasnika. U doba kada je naš vlasnik kupio posjed ovdje jesu bili vinogradi, uzgajani su desetljećima prije toga, no daleko od toga da bi se moglo kontinuirano praviti kvalitetno vino. Nije bilo izbora, stari su zasadi posječeni, zemlja revitalizirana i posađeni su novi. Trebalo je za to nekoliko godina, negdje 2001. godine počinje ozbiljna proizvodnja vina od nekoliko autohtonih sorti grožđa, priča nam Bojan Brajković, prokurist Briča, piše Večernji.
– Kapacitet je vinarije 560.000 litara vina godišnje. Riječ je o modernom podrumu za preradu grožđa gdje je, primjerice, punilica kapaciteta 2.000 boca na sat. Idemo prema potpuno ekološkoj proizvodnji što ćemo uskoro i ostvariti, kaže Brajković vodeći kroz vinariju u kojoj su tankovi kapaciteta deset ili 15.000 litara dovoljno visoki da se protežu na dvije etaže, a tu je i podrum za odležavanje, s bačvama od francuskog, slavonskog i nešto onih od američkog hrasta, piše Večernji.
